Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat rekao je u srijedu u Saboru da je stanje okoliša zadovoljavajuće u odnosu na visoke europske standarde, ali da su pred nama brojni izazovi u gospodarenju otpadom i u očuvanju prirode.
Horvat je to rekao u okviru rasprave o izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2016. u kojem stoji da apsolutno razdvajanje gospodarskog rasta od eksploatacije materijala nije postignuto, no da je ostvareno apsolutno razdvajanje gospodarskog rasta od opterećenja okoliša emisijama, što je, kako je ocijenjeno, pozitivan pomak.
Potrošnja energije u kućanstvima od 2013. do 2016. bila je manja, u prometu veća
Glavni cilj održive proizvodnje i potrošnje je postizanje apsolutnog razdvajanja gospodarskog rasta od eksploatacije materijala i opterećenja okoliša emisijama, navodi se u izvještaju.
Održiva proizvodnja i potrošnja prati se i u drugim tematskim područjima – energetici, prometu, industriji, poljoprivredi i vodnom gospodarstvu, pojasnio je Horvat predstavljajući izvješće. Primjerice, neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj 2016. iznosila je 277,12 petadžula (PJ) što je povećanje od 0,8 posto u odnosu na prethodnu godinu odnosno 1,1 posto u izvještajnom razdoblju.
Pri tome je podsektor Kućanstva, kao dio sektora Opće potrošnje i ujedno najveći potrošač energije, zabilježio pad potrošnje energije za 3,3 posto, slijedi sektor Industrije s 1,5 posto manjom potrošnjom energije, a u sektoru Promet zabilježen je porast potrošnje za 6,1 posto.
Sektor Promet sa 90,71 PJ u 2016., nakon kućanstva (100,7 PJ), najveći je potrošač energije koji je sudjelovao sa 32,7 posto ukupnoj neposrednoj potrošnji energije 2016. (277,12 PJ), pa je, s obzirom da potrošnja energije u sektoru Promet ima trend rasta, potrebno poduzeti određene mjere.
Gubici u opskrbi vodom od čak 41,2 posto, no napreduje ekološka poljoprivreda
Energetska intenzivnost Hrvatske je za 22 posto veća u odnosu na prosječnu energetsku intenzivnost EU ‐ 28. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2016. je kućanstvima isporučeno 10,2 posto (174,2 milijuna m3 ), a gospodarstvu 8,6 posto manje vode (77,2 milijuna m3 ) u odnosu na 2013. Međutim, gubici vode bilježe porast od 2,2 posto u razdoblju od 2013. do 2016. te iznose čak 41,2 posto (216,1 milijun m3 ) od ukupne opskrbe vodom u 2016. godini.
Udio ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj posljednjih se godina značajno povećao kao rezultat provedenih mjera u tom sektoru. 2016. udio površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj iznosio je 6,1 posto, dok je taj udio za EU‐28 iznosio 6,7 posto. Upravo mjere koje su provedene u tom sektoru daju pozitivan smjer očuvanju tla i drugih resursa poljoprivredne proizvodnje, navodi se u izvješću.
Na nacionalnoj razini, Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske krovni je dokument koji navodi aktivnosti i mjere za poticanje i promociju održive proizvodnje i potrošnje u Hrvatskoj.
Glavni cilj je ostvariti uravnotežen i stabilan rast gospodarstva koji bi imao manji utjecaj na daljnju degradaciju okoliša i stvaranje otpada, ističe se Izvješću. Informiranje i edukacija potrošača i poslovnog sektora o mogućnostima, kao i posljedicama njihova ponašanja za okoliš, poticanje na odabir održivih proizvoda i usluga te razvijanje odgovornosti prema okolišu, jedna je od mjera za ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje. Kao jedan od instrumenata za promicanje održivog zgradarstva, uspostavljen je sustav energetskog certificiranja zgrada, kao i Nacionalni portal za održivi turizam, stoji u izvješću o stanju okoliša.
Dobrović: Nemamo dobar uvid u kvalitetu morske vode
Miro Bulj (Most) poručio je kako izvješće pada u vodu nakon što je odlučeno da se otpad iz Vrgorca vozi u u 100 kilometara udaljeni Sinj.
Slaven Dobrović (Klub Mosta) rekao je kako ga brine kvaliteta Jadranskog mora za koje se smatra da je lijepo i čisto, a i važno je za turizam. No, dodao je, 7 od 20 postaja ne daje podatke za nekoliko godina i nema uvida u kvalitetu mora. Podsjetio je na nedavno loše stanje u malostonskom zaljevu i uzgoj školjaka koje nisu bile za uporabu zbog zagađenja otpadnim vodama. Upozorio je kako gospodarenje otpadom u centrima Marišćina i Kaštijun nije kakvo je planirano te da je bez sortirnica uzaludno postavljanje kanti za odvajanje otpada.
Anka Mrak Taritaš (Glas) mišljenja je da se izvješće donosi samo radi zadovoljenja forme s obzirom na veliki protek vremena u odnosu na razdoblje na koje se odnosi, iako bi trebalo služiti kao podloga donošenju strategije i akcijskih planova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
