Štrajk medicinskih djelatnika, štrajk cestovnih i na kraju štrajk prosvjetnih djelatnika, zatim kriza vlasti i prijetnje HNS-a o izlasku iz koalicije s HDZ-om, mirenje i usuglašavanje oko dogovora na temu rasta koeficijenata plaća za prosvjetne djelatnike, a onda i rebalans proračuna - teme su o kojima je govorio ministar financija Zdravko Marić.

Između 400 i 500 milijuna kuna bili su teški zahtjevi Sindikata prosvjetnih djelatnika. Prvo je rečeno da za to nema novca, no Vlada je ipak spremna potrošiti taj novac. 

“Govorimo o zahtjevima sindikata prosvjete, osnovnoškolskog i visokog obrazovanja. Isto tako onda imamo i liječnike i medicinske sestre. Imamo i socijalne radnike, kulturne djelatnike, državne službenike, policajce… Naša ideja, koju smo od početka komunicirali jest da podignemo iznos osnovice za 6 posto kako bismo u konačnici, zaista se iskreno nadam, dobili i neke konkretne mjere po pitanju koeficijenata i dodataka.

Ne možemo zanemariti i staviti jednu skupinu, uz dužno poštovanje prema svakoj djelatnosti, u odnosu na drugu u neravnopravni položaj kada već vidimo da je jedan od glavnih zahtjeva za povećanje koeficijenata – opće nezadovoljstvo. Svi su nezadovoljni zato što gledaju onoga tko ima više, a ne vide onoga tko iza ima manje”, rekao je Zdravko Marić za RTL. 

“Danas imamo temu s prosvjetnim djelatnicima, jučer smo s medicinskim… Novca ima onoliko koliko ima. Ja sam tu jasan, nedvosmislen i vrlo precizan. Što se tiče plaća i ukupnih proračunskih aktivnosti, uvijek kažem: znate i sami, spremni smo na razgovore i analize, ali u skladu s mogućnostima. Mogućnosti su danas prezentirane u sklopu proračuna koji, kada gledamo okvir, ponovno je predložen uravnoteženi proračun”, dodao je Marić.

Na pitanje o štrajku prosvjetara i hoće li dani u štrajku biti plaćeni, rekao je da još ne zna, a kada je u pitanju minimalna plaća rekao je da nitko nikada neće biti zadovoljan.

“To vam je ona odluka koju kad donesete nema šanse da svi budu zadovoljni. Sindikati, odnosno predstavnici zaposlenika, reći će vam da je premalo, poslodavci će reći da je previše. O minimalnoj plaći je dobro da se povećava, ona je povećana za gotovo 100 eura, odnosno 750 kuna. Međutim, ne možemo tu zanemariti one radno intenzivne aktivnosti.

1. prosinca prošle godine i 1. rujna ove godine je uvelike povećan opseg oporezivih primitaka. Koga oni naviše diraju? Nekoga tko ima 20.000 kuna i dobije nagradu za rad ili prehranu, to je uredu, no puno više je kad date onome koji ima recimo 4000 ili u ovom slučaju minimalnu plaću od 3250 kuna. Mi smo otvorili prostor da povrh ovoga isplaćuju neoporezivi dio radnicima bez dodatnih davanja”, rekao je Marić.

Od smanjenja PDV-a se potpuno odustalo, kaže ministar, a kada je riječ o spremnosti države na recesiju smatra da je država sada u mnogo boljem stanju nego prije 10 godina.

“Hrvatska je danas u boljem stanju, sigurno. Ne zato što sam subjektivan jer obnašam dužnost ministra financija. Fakti i činjenice, bez obzira što imamo nižu stopu, rastu, Hrvatska u ovom trenutku ima dvostruke suficite. Suficit na tekućem računu platne bilance i proračuna. Prije krize, naš rast koji je tada bio 4,5 posto u pojedinim godinama, bio je stimuliran i vođen priljevom, visokim priljevom kapitala iz inozemstva, koji je imao rapidno rastući inozemni dug, a kad je nastupila recesija i rapidno rastući javni dug”, kazao je Marić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.