Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić gostovala je u Newsroomu, gdje je govorila o razlici u plaćama između žena i muškaraca.
“Europski dan jednakih plaća obilježava se danas i označava dan od kojeg do kraja godine žene rade besplatno. Za isti posao žene u Europskoj Uniji zarade 16 posto niže plaće od muškaraca, a u Hrvatskoj je ta razlika oko 13 posto, koliko više zarađuju muškarci. No, u Hrvatskoj se taj jaz povećava, prije nekoliko godina bio je devet posto, a danas je 13, dok se u EU ta razlika smanjuje”, kazala je Ljubičić.
“Jaz u plaćama je višeslojna tematika. Mnogi će reći da kada imamo koeficijente, trebali bi ljudi na istim pozicijama imati istu plaću, ali nije tako. Kada pogledate podatke za 19 gospodarskih djelatnosti, razloke su očite. Zdravstvo i socijala su sektori u kojima žene nose onaj fundamentalni dio, a muškarci su na rukovodećim pozicijama. To je jedan od sektora koji su muškarci napustili zbog lošijih plaća i uvjeta rada, no ostali su u upravljačkoj strukturu. Građevinarstvo i rudarstvo polja su u kojima žene imaju jednake ili veće plaće, ali njihov je udio tu manji”, dodala je Ljubičić.
VEZANA VIJEST
Naglasila je kako se problematika njednakih plaća reflektira se kroz nekoliko parametara.
“Žene više rade u skraćenom radnom vremenu, na određeno vrijeme, nepuno radno vrijeme, duže koriste rodiljni dopust, rade i kod kuće i na poslu, s tim da taj rad kod kuće nije niti plaćen niti cijenjen. U Hrvatskoj nema dovoljno javnog servisa koji je dostupan svim građanima, vrtići, jaslice. Samo pojedini gradovi imaju besplatne vrtiće i jaslice, a Europska Unija je taj sustav prije pet godina imala u top agendi i upumpala je 5 milijardi eura u javni sustav, kako bi žene mogle se vratiti na posao. Žene se susreću s tim da mogu biti proglašene viškom, smijenjene, ne mogu napredovati…
Tu je i stakleni strop, pojam je koji se koristi kada se govori o sprječavanju napredovanja žena na više hijerarhijske razine na radnom mjestu. Danas imate preko 60 posto visokoobrazovanih žena i žene su više od polovine visokoobrazovanog kadra. No ako pogledate upravljačku strukturu više od 500 najjačih tvrtki, vidjet ćete 22 posto žena na tim strukturama – i što ste bliže vrhu, postotak opada. U javnom sektoru je taj jaz u plaćama i disproporcija još veća”, kazala je Ljubičić.
Treba li krenuti od vrha? Neke stranke radije plaćaju kazne nego da poštuju jednaku zastupljenost žena na listama.
“Strane kompanije u Hrvatskoj pokazuju značajan napredak vezan za uključivanje žena na tržište rada. No statistički podaci o zaposlenosti žena u političkoj ili gospodarskoj participaciji nisu povoljni. Od 28 država članica Eu mi smo među zadnje tri po zastupljenosti žena u parlamentu”, kazala je Ljubičić. .
Je li feminizacija pojedinih sektora nepovratan proces ili bi se to moglo mijenjati?
“U Njemačkoj je jaz u plaćama prije 10 godina bio gotovo 50 posto. U njihovom se sustavu promovirao rad u skraćenom radnom vremenu, što na neki način se preslikalo i u hevatskom radno pravnom sustavu. Žene kostiste taj sustav do neke godine djeteta, a muškarci mnogo manje. Njemačka je od takvog sustava gotovo odustala jer je shvatila prednosti javnog sustava – tako neće odmaknuti žene od tržišta rada, odnosno smanjuju to da žene budu nepoželjne u tržištu rada s obzirom na dob, te da u jednom trenutku budu sasvim isključene”, rekla je Ljubičić.
U Hrvatskoj ne možemo zaobići pitanje osnovne sigurnosti žena. Ima li sustav volje mijenjati se?
“Sustav ima volje za mijenjanje posljednjih 20 godina. Mi uvedemo pa izbacimo kazneno djelo obiteljskog nasilja itd. Često nam je kršenje zaštitnih mjera, velik broj femicida događa se zbog kršenja mjera opreza ili zaštitnih mjera. I dalje u situacijama u kojima osobe koje su bile u emocionalnoj vezi u kojoj se dogodilo nasilje stručne osobe smatraju da se takve situacije ne mogu podvesti pod obiteljsko nasilje nego pod privatnu tužbu.
Ako sustav ima ovakvu dinamiku mijenjanja često je pitanje interpretacije zakona i razumijevanja. Ključno je da se prve osobe koje idu na teren, policija i DORH, upute u to da je riječ o rodno uvjetovanom nasilju, odnosno nesrazmjeru odnosa u partnerskim zajednicama”, rekla je Ljubičić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
