Marko Rakar: Sustav eGrađani izgleda kao virus iz devedesetih godina

Vijesti 05. stu 201909:08 > 09:27
N1

Informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar bio je gost Novog dana. Komentirao je novo provođenje popisa stanovništva, kao i razinu digitalizacije u hrvatskoj javnoj upravi.

Na pitanje je li Hrvatska spremna za popis stanovništva elektroničkim putem preko sustava eGrađani, Rakar ističe: “Dio popisa će se po prijedlogu napraviti elektronički. Hrvatska je definitivno spremna, neke elementarne pretpostavke su tu. Većina građana ima neki način da se ulogiraju u sustav eGrađani. Niti tehničke niti sigurnosne zapreke nema da se to napravi”.

“Uza sve mane koje sustav eGrađani ima, to što je on arhaičan i nesposoban funkcionirati na mobilnim uređajima, on i dalje funkcionira. Za potrebe popisa stanovništva je on više nego dovoljan. Da biste se ulogirali u sustav, ima nekoliko razina sigurnosti koje se postižu. Najnesigurniji tip prijave u sustav je da samo upišete korisničko ime i lozinku. Za potrebe popisa stanovništva je to dovoljno da budemo razumno sigurni da osoba koja to popunjava stanuje na toj adresi”, pojasnio je Rakar.

VEZANE VIJESTI

Rakar je kazao kako je za elektroničko glasanje situacija malo kompliciranija, jer tu moramo biti 99,9 posto sigurni da se radi o toj osobi.

“Tu bismo morali imati e-osobne iskazanice, koje formalno postoje u RH, ali ne funkcioniraju. Ako imamo mogućnost da se ulogiramo u sustav, sljedeće je pitanje možemo li mi vjerovati državi da će glas koji smo mi predali državi doista biti evidentiran onako kako smo mi kliknuli na ekranu. To je jedan problem. Mi s jedne strane moramo registrirati da je netko glasao, a ne smijemo zapisati kako je glasao. Ne smije to biti dvosmjerna veza, a glas mora biti autentičan”, rekao je Rakar.

Upitan zašto toliko kasnimo s digitalitzacijom, Rakar smatra kako smo napravili malo zato što imamo nesposobne ljude.

“Imamo ljude koji su odabrani po stranačkom ili rodbinskom ključu. Ti ljudi nemaju ni autoritet ni znanje, a rijetko tko uopće ima viziju da razumije što se događa. Kad vi vidite državna ulaganja u informatičku tehnologiju, grade se nekakve serverske sobe, centri dijeljenih usluga, stvari koje su ljudi odavno zaboravili”, kazao je Rakar.

“Ne razumijem što će država imati sa 100 posto Apisa, a nema s 51. Nekompetentni ljudi iz ultranekompetetnih instucija proizvode ta rješenja. Kad prolazite po sustavu eGrađani, to izgleda kao virus iz devedesetih godina. To je jednostavno očajno napravljeno. To funkcionira na nekoj razini, ali to je softver koji funkcionira beskrajno loše”, dodaje.

“Zašto se nitko ne žali na internet bankarstvo? Svi koriste internet bankarstvo. Zato što je bankama u cilju da oni na najjednostavniji mogući način i siguran način koristi. Istovremeno, tu istu logiku u 30 godina nismo uspjeli implementirati u našu javnu upravu”, smatra Rakar.

Rakar smatra kako je otvorenost podataka i otvorenost javne uprave u Hrvatskoj u biti kozmetičke naravi.

“Transparentnost nominalno postoji na nekoj razini. U sustavu eGrađani ima čak i desetine nekakvih usluga, ali kako su one stvarno upotrebljive, to je drugo pitanje. Ima tamo korisnih stvari. Možete pregledati svoje stanje drugog mirovinskog stupa i moguće je do neke mjere vidjeti uputnice i termine ako imate neke preglede predviđene. Najveći broj ljudi koji koristi eGrađane koristi da bi pregledavali ocjene svoje djece”, rekao je Rakar.

Na pitanje kako funkcionira digitalzacija javne uprave u Hrvatskoj, Rakar je kazao: “Hrvatska još uvijek funkcionira u terminima kako se informatička tehnologija razvijala 80 i 90-ih godina. Ono što pametne i moderne države rade, one umjesto da rade komunističke petoljetke kao mi, rade puno malih integriranih servisa koji se mogu brzo razvijati. Oni razvijaju servise na isti način kao što sve druge firme razvijaju svoje sustave u privatnom sektoru”.

“Postoje rješenja, samo da bi se mi prebacili i preusmjerili brod na takav smjer, za to moramo imati nekoga tko se u informatičku tehnologiju i digitalizaciju razumije”, dodaje.

Komentirao je i što misli kakav će biti uspjeh popisa stanovništva putem sustava eGrađani.

“Ja bih rekao da velika većina ljudi ima pristup tom sustavu i ovo je ogromna prilika da se ovaj sustav popularizira. Ako aplikacija bude dobro dizajnirana i jednostavna za korištenje, onda će to biti uspješno. Ali teško je reći o kojem se broju ljudi radi. Ja se nadam u stotinama tisuća”, rekao je Rakar.

Misli kako je vrlo nerealno da bismo za četiri godine na idućim parlamentarnim izborima mogli imati e-glasovanje. “Nemamo nacionalnu infrastrukturu koja bi takvu stvar omogućila. Velika većina borbe se svodi na to možete li vjerovati toj aplikaciji ili ne tj. je li ona autentično prebrojila te glasove”, ističe.

Rekao je kako ne vjeruje da je ijedan projekt koji je Vlada najavila izvediv do kraja mandata.

“Imunološki zavod – totalno je nejasno zašto se o njemu razgovara, on faktički više ne postoji. Bilo bi dobro da imamo laku željeznicu do zračne luke jer je ona očajno povezana s gradom. GUP je po meni očigledna devastacija prostora i trajno narušavanje infrastrukture”, kazao je Rakar.

#related-news_0

“Ne znači da je ono što je predloženo dobro, to samo znači da je unutar Zakona. Stručnjaci su jednoglasno protiv prijedloga kako je on trenutno formuliran. Ja mislim da je taj dogovor već napravljen. Odluka je donesena i sad samo čekamo da se stvar provrti kroz sustav”, osvrnuo se Rakar na prijedlog Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba.

Zaključno se osvrnuo i na političku budućnost Milana Bandića.

“Milan Bandić je jedan od prvih velikih populista u jugoistočnoj Europi. Nekakva snaga koju on projicira u Saboru je jedna ogromna kulisa. Milan Bandić ni na jednim izborima koji nisu gradski nije uspio ništa dobiti. Tko bi htio dati glas grupaciji prebjega i ljudi koji su prekršili obećanje prema svojim biračima? Na Plenkoviću je da objasni zašto surađuje s nekim tko je ne samo zagazio u korupciju nego je korupcija model po kojem posluje cijela gradska uprava”, rekao je Rakar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.