Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić bio je gost večerašnjeg Pressinga.
S ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem razgovarali smo, između ostalog, o politikama odlaganja otpada u Hrvatskoj, hoće li Hrvatska platiti milijunske kazne jer kasni s razvrstavanjem otpada i zašto inzistira da se radioaktivni otpad skladišti na Trgovskoj gori.
Komentirao je jesu li zaštita okoliša i energetska politika u koliziji.
“Ne bi trebala biti, posebice ne ukoliko je energetska politika, kao što je u našem slučaju u narednom razdoblju, a to pokazuje i Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, usmjerena na proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Mislim da tu te kolizije nema.”
“Naprotiv, bili smo u stanju na neki način, naše klimatske i okolišne planove uglazbiti sa Strategijom energetskog razvoja. Mislim da smo tu u boljoj poziciji nego zemlje koje imaju ministra energetike, odnosno ministra zaštite okoliša, i onda među ta dva resora postoji sukob.”
Referirao se i na to zašto Zagreb ne može biti uspješan u gospodarenju otpada kao, primjerice, Krk te zašto je Zagreb postao grad smeća. Na pitanje zašto gospodarenje otpada u Zagrebu nije bilo među osam ključnih projekata o kojima su razgovarali gradonačelnik Bandić i premijer Plenković, rekao je sljedeće:
“Bio sam na tom sastanku i gospodarenje otpada nije bio tema, zato što se na tom sastanku raspravljalo o temama koje su nominirali gradonačelnik Zagreba i njegov tim kao teme od svog prioriteta.”
VEZANE VIJESTI
Dodao je i sljedeće: “Osvrnuti ću se kratko na problem gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu. Dakle, Republika Hrvatska je 2018. godinu završila s 31 posto odvajanja u prosjeku. Grad Zagreb je nešto bolji od tog prosjeka, dakle, bolji od prosjeka Hrvatske.”
“To treba imati na umu. Činjenicu da stvari ne funkcioniraju u Hrvatskoj onako kako bi trebale funkcionirati danas, krajem 2019.godine, treba tražiti u malo ranijem razdoblju. Zašto vam to govorim? Dakle, Zakon o gospodarenju otpadom donesen je u lipnju 2013. godine.
Jedinice lokalne samouprave su tada, nakon što je gospospodin Zmajlović donio taj zakon, u roku od godinu dana trebale uspostaviti svoje sustave odvajanja. Dakle, to su trebale napraviti do lipnja 2014. godine, pet i pol godina prije danas, prije ovog našeg razgovora.”
“Jedinice lokalne samouprave, odnosno načelnici i gradonačelnici, njihova komunalna poduzeća trebali su uspostaviti efikasan sustav gospodarenja otpadom ili im se, prema tom Zakonu, prijetilo svojevrsnim penalima.”
Osvrnuo se i na činjenicu da od planiranih 11 imamo tek dva centra za gospodarenja otpadom te prijete li Hrvatskoj zbog toga i kazne.
“Ministar Dobrović bio je žestoki protivnik centara za gospodarenje otpadom. Koncept koji su oni zagovarali i kojega i dalje zagovaraju jest koncept potpunog odvajanja. Ja apsolutno nemam ništa protiv, dapače, mislim da je sjajno odvajati što je moguće više.”
Objasnio je što točno znači potpuno odvajanje otpada i zašto ono centre za gospodarenje otpadom čini suvišnima.
“Potpuno odvajanje otpada znači da u kantu za miješani komunalni otpad ne ide ništa. Ako bi sve odvojili (metal, plastiku, papir, itd.) i u kantu za miješani komunalni otpad ne bi išlo ništa, onda centar za gospodarenje otpadom više ne bi imao smisla, jer tamo ide upravo miješani komunalni otpad.”
#related-news_0
“Ja ću vam dati primjer zemlje koja je najviše napredovala po tom pitanju u Europskoj uniji, to je Austrija koja u ovom trenutku na razini zemlje odvaja prosječno 60 posto. To znači da 40 posto u toj supernaprednoj Austriji ponovno ide u centar za gospodarenje otpadom.”
Što se penala tiče rekao je sljedeće:
“Penali ovise prije svega o tome kakve su aktivnosti poduzete tijekom vremena kako bi se odvajanje što je moguće više unaprijedilo, odnosno kako bi taj zaostatak koji smo preuzeli davno ranije, u pretpristupnim pregovorima, bio što je moguće manji.”
“Kao što sam rekao, kraj 2018. dočekali smo s 31 posto odvajanja, 2019. i 2020. godinu godinu imamo da dođemo do ovih ambicioznih 50 posto te da zatvorimo tu razliku, i izgradnjom infrastrukture s jedne strane, i edukacijom i informiranjem naših građana s druge.”
“Financijski moment ovdje nije presudan. Presudna je naša svijest o potrebi zaštite okoliša s jedne strane koja je za Hrvatsku i zemlje oko nas čak i važnija. Zbog čega? Zbog toga što mi kao zemlja u ovom trenutku, ogroman dio naše ukupne ekonomske aktivnosti generiramo iz turizma.”
“Presudno je to da jačamo svijet da je potrebno odvajati, da je nešto što neki danas gledaju kao otpad ili smeće, zapravo može biti sirovina za proizvodnju,” kazao je ministar Ćorić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
