Vlada daje dodatnih 150 milijuna kuna za dovršetak nove pulske Opće bolnice

Vlada je naime, dala Dalo suglasnost Ministarstvu zdravstvu za preuzimanje obveza na teret proračuna za razdoblje 2020. 2035. godine, odnosno dala državno jamstvo u korist Erste&Steiermärkische Bank u Rijeci za kreditno zaduženje Opće bolnice Pula radi financiranja izgradnje i opremanja nove građevine Opće bolnice Pula,

Ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je odluka o izgradnji nove bolnice u Puli donesena 2011. godine, no da je cijeli proces stagnirao s dolaskom bivše Vlade, da bi ga ponovno pokrenula sadašnja Vlada prije tri godine.

"Bolnica je većim dijelom izgrađena, međutim, u međuvremenu su se dogodile i tehničko-medicinske i građevne promjene tako da je za potpuni dovršetak i opremanje potrebito još dodatnih 150 milijuna kuna", rekao je Kujundžić posjetivši da je ranije već osigurano 600 milijuna kuna.

Premijer Plenković rekao je da je to važna poruka Puli i Istarskoj županiji i važna poruka o razvoju zdravstvenog sustava u svim krajevima Hrvatske, podsjetivši i na projekt izgradnje bolnice u Rijeci.

"Ovo su dva velika projekta u zdravstvenom sustavu, ali ne i jedina kojima se bavimo. Bit će ih još, u pripremi su ili u realizaciji", dodao je.

Vlada je podržala i financiranje nabave kapitalne opreme i uređenje dodatnog prostora za DNA laboratorij Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrijedno 5 milijuna kuna.

Ministarstvo hrvatskih branitelja zaprimilo je, naime, od Medicinskoga fakulteta u Zagrebu molbu za pomoć u nabavi kapitalne opreme te uređenja dodatnog prostora za DNA laboratorij, čija procijenjena vrijednost iznosi oko pet milijuna kuna, a radi napretka u identifikaciji 872 osobe čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim i pojedinačnim grobnicama (stanje prema službenoj evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja na 22. listopada 2019.) kao i identifikaciji novo-ekshumiranih posmrtnih ostataka.

Novac će biti osiguran u proračunu na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja.

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlogom zakona o privatnoj zaštiti kojim se, među inim, uvode i dvije nove kategorije zaštitara – specijalist te zaštitar IPU (izrađivač prosudbe ugroženosti).

Trenutno u Hrvatskoj poslove privatne zaštite obavljaju 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 115 obrta tehničke zaštite, 147 unutarnjih čuvarskih službi, s ukupno oko 16.500 aktivnih osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.

Zakonom se uvodi i mogućnost osiguranja i pratnje šireg spektra roba cestovnim putem te se i obrtnicima omogućava da obavljaju poslove tjelesne zaštite.

Pojačava se i dodatni nadzor kroz sigurnosne provjere ne samo odgovornih osoba već i svih drugih osoba koje se upisane u registar osnivača tvrtki.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.