Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Neven Budak u Newsroomu je komentirao priču oko obilježavanja Dana antifašističke borbe, ali i upozorio zašto je povijesni revizionizam i relativiziranje opasno.

Neven Budak kaže da se uvijek može odabrati prigodni datum pa je za Dan antifašističke borbe mogao biti izabran i dan odlaska splitskog partizanskog odreda u borbu. Misli da je aktualni datum 22. lipnja sasvim u redu koristiti za obilježavanje.

Podsjetio je da se do 1991. slavio ustanak u Srbu pa se, pretpostavlja, pokušao naći neku drugi datum koji je više hrvatski pa se odabir sisačkog partizanskog odreda učinio dobar.

Na pitanje kako bi točno definirao termin detuđmanizacija odgovara kako se sjeća da je taj termin prije u HDZ-u bio korišten i kao nešto pozitivno, a ne nešto negativno.

“Sada se koristi upravo zato da bi se diskreditirali protivnici, kad bi se doista radilo o detuđmanizaciji i da se tome želi Vlada suprotstavitii onda bi i sigurno zauzela energičniji stav u drugim primjerima negiranja ili relativiziranja onoga što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Pošto vidimo da to inače nije slučaj očito se radi o unutarstranačkim odnosima”, komentirao je profesor Budak detuđmanizaciju za koju premijer Andrej Plenković optužuje Josipa Đakića. 

Misli da se Hrvatska nalazi u nezavidnoj situaciji zbog onoga što se događalo nakon pobjede antifašizma. “Ne smijemo zatvarati oči i praviti se da toga nije bilo. Nedostaje nam potpuno nova povijest Drugog svjetskog rata koja bi bila kritička i rezultat ozbiljnih znanstvenih istraživanja jer smo do sada desetljećima imali viđenje jedne strane s nekritičkim zanemarivanjem svega drugoga, a onda unatrag 20-ak godina imamo viđenje druge strane sa zanemarivanjem ove.” Misli da smo sada došli do faze da povjesničari mogu dati objektivnu sliku događanja u Drugom svjetskom ratu.

“Povijesni revizionizam je uzeo puno maha i traje četvrt stoljeća. Naravno da ima posljedica, najviše na mlade koji su izloženi manje više jednom viđenju, mislim da je to opasno i loše i mislim da se to događa i drugdje gdje su posljedice još gore nego u Hrvatskoj, primjerice zemlje središnje i istočne Europe, ali mislim da još nije kasno da se to promijeni u Hrvatskoj ako to želimo”, zaključuje profesor Budak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.