Hrvatski sabor u petak će raspravljati o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana kojim se među ostalim Dan državnosti vraća na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001.godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.
Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradni dan.
Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.
Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora.
VEZANA VIJEST
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza.
Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana već on ostaje na broju 13.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio Vladin prijedlog zakona o blagdanima, no negativno mišljenje Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu.
Predložio je i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.
