Ministarstvo unutarnjih poslova reagiralo je na izjavu Human Rights Watcha koji je ocijenio kako zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
“
Objavljeno izvješće organizacije Human Rights Watch sa snimljenim materijalima sadrži vrlo općenite navode o navodnom nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima te ne sadrži nikakve konkretne dokaze o tome.
Važno je uzeti u obzir da migranti, zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Republiku Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta.
U primjeni odvraćanja na vanjskoj granici EU, a koje se očito pokazalo učinkovitim, zagovornici nezakonitih prelazaka državne granice i nezakonitih ulazaka u EU već dulje vrijeme plasiraju u javnost informacije o navodnom nezakonitom postupanju hrvatske policije prema migrantima na državnoj granici te o postupanju policije prema migrantima općenito. Zlonamjerno se iskrivljuje i neistinito prikazuje postupanje hrvatske policije prema migrantima, s isključivim ciljem pritiska na ovo Ministarstvo koje dosljedno provodi mjere zaštite državne granice i ne dopušta nezakonite ulaske u Republiku Hrvatsku. Dosadašnje optužbe na račun policije nisu polučile uspjeh, jer ovo Ministarstvo i dalje ustrajava na primjeni odvraćanja od nezakonitih ulazaka na vanjskoj granici EU. U stvarnosti riječ je o upravo suprotnome. Bosna i Hercegovina je više puta priznala da ne može štititi svoje granice prema Srbiji i Crnoj Gori poradi nedostatnih kapaciteta. U takvoj situaciji gotovo nekontroliranog priljeva migranata, državna tijela Bosne i Hercegovine ih usmjeravaju na područje Unsko-sanskog kantona. Prema tom području postoji organizirani prijevoz kroz BiH, a nije nevažno napomenuti i koincidirajuću činjenicu kako je željeznička veza između Sarajeva i Bihaća uspostavljena nakon 27 godina baš u vrijeme usmjeravanja migranata prema granici sa RH. Nadalje, unatoč naporima međunarodne zajednice pa i RH kao članice EU koja je financirala humanitarni smještaj u BiH, migrante se dodatno smješta u kamp Vučjak, udaljen samo 6 km od granice s RH, braneći migrantima mogućnost kretanja po gradu Bihaću i okolici, usmjeravajući ih direktno u ilegalni prelazak državne granice. Čak je i prema zakonima BiH takav put prema RH ilegalni prelazak i kao takav podložan odgovarajućem prekršajnom ili kaznenom postupku.
VEZANE VIJESTI
Nažalost, HRW nije ništa od tih činjenica prikazao u svojoj reportaži. Zaista su rijetke ili nikakve vijesti o nesmetanom ulasku u BiH iz pravca Srbije ili Crne Gore što je stvarno vrlo neobično, obzirom kako je upravo to uzrok sadašnjeg stanja u BiH, a stanje u Vučjaku ili Bihaću samo posljedica za koju policija RH ni na koji način nije odgovorna.
Republika Hrvatska kao zemlja članica EU ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati nezakonite migracije sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu, štiteći pri tome nepovredivost državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica EU.
Republika Hrvatska je na granici s BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima, a u cilju odvraćanja sukladno članku 13. Zakonika o schengenskim granicama.
Od 18. srpnja 2018. godine granica s BiH nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), koja je ustupila zrakoplov angažiran za nadzor vanjskih granica EU.
Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu postupa se sukladno Zakonu o strancima.
Ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila.
Vraćanja u treće zemlje provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma koje je Republika Hrvatska sklopila s trećim zemljama.
Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova su zakonite i održive migracije te Ministarstvo surađuje sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija o stanju sigurnosti na državnoj granici i kretanju nezakonitih migracija i provodi zajedničke mješovite ophodnje u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i održavanja povoljnog stanja sigurnosti na državnoj granici.
Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je ovo Ministarstvo dosad zaprimilo o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika provjerene su, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje. U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama i pritom u do sad niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe.
U dosadašnjem ispitivanju navoda iz optužbi uočeno je više slučajeva lažnog prijavljivanja.
Samo želimo spomenuti slučaj državljanina Sirije iz 2018. godine koji je lažno prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od njegove maloljetne kćeri pa je propušten u RH kako bi se istražili njegovi navodi. Isti je ubrzo pobjegao iz RH, a kasnije je utvrđeno da se dijete nije niti nalazilo u njegovoj pratnji, odnosno da nije niti napustilo Libanon,
Drugi značajniji slučaj je lažna optužba iz novinarskog članka pod nazivom „Željezo se kuje dok je vruće“ iz 2019. godine, da je hrvatska policija nanijela migrantu povrede, a nedavni slučaj migranta s teškim opekotinama potkoljenice je potvrdio da se zapravo radi o obrascu međusobnog obračunavanja među migrantskom populacijom, osobito između državljana Afganistana i Pakistana.
MUP temeljito ispituje sve navode o neprofesionalnom postupanju policije, koji često ne sadrže dovoljno informacija koje je moguće provjeriti, a u slučaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo obavještava se državno odvjetništvo koje provodi postupanje iz svoje nadležnosti,
Policijski službenici koji obavljaju poslove zaštite državne granice koji primjenjuju mjere odvraćanja, posebno su obučeni za postupanje prema migrantima i za prepoznavanje osoba kojima je potrebna pomoć i zaštita. Isto tako, Ministarstvo unutarnjih poslova provodi redovite obuke policijskih službenika granične policije u segmentu ljudskih prava. EU je Republici Hrvatskoj odobrila Hitnu pomoć u cilju jačanja aktivnosti granične kontrole na hrvatskom dijelu vanjske granice zbog povećanog migracijskog pritiska, a obuku policijskih službenika provodile su nevladine organizacije. Uz ostalo, provedba dodatne obuke uključivala je i segment EU prava i temeljnih prava kojom prilikom su obučeni multiplikatori na regionalnoj razini te policijski službenici na području zaštite državne granice policijskih uprava koje su najizloženije migracijskim pritiscima.
Zabilježeno je više slučajeva kada je hrvatska granična policija spašavala migrante na državnoj granici koji su bili u situacijama opasnim po život, npr. zbog dubokog snijega ili na neprohodnim planinama. Podsjećamo na više slučajeva spašavanja migranata na planini Plješivici koji su pokušavali nezakonito ući u Republiku Hrvatsku. Međutim, i pored naših napora bilo je stradavanja migranata, kao npr. slučaj smrtnog stradavanja migranta zbog pada u jamu na području PU ličko-senjske, kod mjesta Rudopolje, od 31. ožujka 2019. godine i namjerno slijetanje krijumčara sa kombijem u rijeku Kupu 25.08. ove godine kada su policijski službenici spasili 11 migranata, međutim, jedna ženska osoba je kasnije tijekom pružanja liječničke pomoći na mjestu događaja preminula.
Čak i današnjeg dana, zahvaljujući brzoj reakciji hrvatske policije, na području Korenice zbrinuta je peteročlana obitelj, među kojom se nalazila trudnica u visokom stupnju trudnoće s troje djece. Trudnica je zbrinuta u gospićkoj bolnici, a njen suprug s troje djece prebačen je u policijsku postaju te je izrazio namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj.
I ovom prilikom želimo naglasiti da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu. Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
