Predsjednik društva hrvatskih filmskih redatelja Antonio Nuić u Pressingu je govorio o inicijativi "Meni se to gleda, HRT ne da".
Što traže filmski umjetnici od Hrvatske radiotelevizije?
“HRT nije htio otkupiti 34 hrvatska filma, no danas je ravnatelj HRT- a učinio prvi korak. Ponudio je termin sastanka i razgovora s redateljima. Ponuda je stigla danas, nakon nekih 5-6 mjeseci od kada je počela kampanja ‘Meni se to gleda – HRT ne da’.
Razišli smo se zbog nezgodnih recenzija i zbog toga što smo smatrali da HRT treba prikazivati recentno filmsko stvaralaštvo, hrvatsko ali i drugo.
VEZANE VIJESTI
Recenzenti na HRT-u imali su različita pojašnjenja. Uvijek je običaj da onaj tko piše recenziju bude potpisan. Mi smo dobili nepotpisane recenzije koje su iznosile niz ružnih stvari na račun autora, bilo je teško uhvatiti glavu i rep o jugočetničkim narativima, folklornog narativa na presumiranim ideološkim upisanostima nekih djela. Pa tako neki film koji pobijedi na nekim katoličkim festivalima teško da je jugočetnički i da postoji univerzalna istina o Hrvatskoj. Mi smo neke stvari našli uvredljivima i na neprihvatljivoj civilizacijskoj razini komunikacije. Da ne bi bilo zabune, svi filmski autori navikli su na odbijanje. Odbijanje je sastavni dio našeg kreativnog procesa. Mi ne želimo nikome uređivati, program. Ipak, ovdje je riječ je o vrhunskim filmovima”, kazao je Nuić.
Argument je bio da su neki predugi i da se ne uklapaju u satnicu HRT-a.
“Istina je da se dio tiče generičke šeme koju je HRT izradio i po kojoj planiraju svoj program. S tim nemamo problem, ali se tu vidi da nismo jednaki kao strani program koji se pojavljuje u različitim trajanjima i minutažnim i formatima. Pa tako i to objašnjenje nismo mogli baš prihvatiti.
Na sastanku ćemo reći sve ono što smo već rekli na saborskom odboru za informatizaciju medija. Tada smo iznijeli zahtjeve koje smo iznijeli tijekom kampanje. Svi naši zahtjevi su jednostavni i u skladu sa zakonoima o HRT-u i Zakonu o elektroničkim medijima. Mi bi samo voljeli imati jasne i transparentne natječaje i javne pozive. Tražimo minimune: da se vidi kada počinje, kada završava i kada će biti objavljeni rezultati, te da se javno vidi tko je prošao, a tko nije. Mislimo da javni servis mora djelovati po najvišim standardima transparentnosti, odnosno jasnog poslovanja.”, rekao je Nuić.
Prigovorili ste i da se skoro dva puta više filmova kupuje izravnom pogbom nego na javnom natječaju.
“To su podaci koje je našao naš istraživački tim. Mi mislimo da institucija izravne pogodbe nije sporna, nego da bi trebalo biti ipak neki odnosi koliko se programa može izravnom pogodbom, a koliko putem natječaja. Jasno da ako netko ima uspješan proizvod zaista je nepotrebno da se pravi natječaj.
Dokumentarni su filmovi posebno specifični, oni dolaze u nekoliko formata. Nije neuobičajeno da se napravi autorska vezija za kino od 70 minuta, pa da se rade adaptacije za televiziju od 52 minuta, što je uobičajeni TV standard, niti su hrvatski filmaši neskloni tome”, kazao je Nuić.
Mislite li da je sjednica saborskog odbora utjecala na ravnatelja da vas pozove?
#related-news_0
“Saborski zastupnici nisu raspravu o javnom medijskom servisu smatrali dovoljno zabavnom da bi imali stvarno kvorum da bi donijeli zaključak. Sjednica je održana i na sjednici je HRT nama nudio razgovor, a mi smo postavili uvjete pod kojima ćemo razgfovarati.
Naši zakoni su u principu dobri, ali nekako je tu naš klasični hrvatski problem – provedba. Sada cijeli niz zakona ide u prilagodbe zbog europskih direktiva o jedinstvenom digitalnom tržištu, to je modernizacija zakona za internetsko doba medija. Mislim da je ovo prilika da se neki pojmovi definiraju kako se ne bi stvarala zabuna, jer je dosta ovoga bilo je temeljeno na različitim interpretacijama”, kazao je Nuić.
Dio europske kada su u pitanju javni servisi je pretplata. Je li naš sustav naplate i distribucije novca od pretplate korektan?
“U Njemačkoj svatko plaća pretplatu, imao prijemnik ili ne. Koliko HRT obavlja ulogu javnog servisa… To je naša primjedba. Oni defenzivnim tumačenjem zakonskih odredbi svoje obavljanje svedu u granice koje je za današnje pojmove nedovoljno. Smatramo da da je HRT dio javnog medijskog servisa i da treba biti pokretač, posebno kod neovisne medijske proizvodnje. Mi govorimo o realnim životima ljudi. Mi imamo ogromne potencijale i nadam se da ćemo doći do načina da se nađe način da se državna potpora počne shvaćati kao programska potpora i da se to unaprijed definira.
Mi imamo svoje argumente i ne izmišljamo ništa novo”, kazao je Nuić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
