U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.
“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.
Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.
“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos.
VEZANE VIJESTI
Pozdravio je ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.
“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.
“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju. U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.
U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.
#related-news_0
“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.
Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.
Sokol: Stop lažnim optužbama protiv Hrvatske
U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.
“Nikakvih dokaza nema da Hrvatska krši europsko pravo i međunarodnopravne standarde!”, istaknuo je zastupnik Sokol više puta tijekom plenarne sjednice.
Ponovio je da Hrvatska ne protjeruje nikoga nasilno i ne brani nikome pristup sustavu međunarodne zaštite. Hrvatska ne krši, već štiti europsko pravo.
“Hrvatska je upravo ta koja ispunjava svoje obveze, a to je dio procesa ulaska u Schengen za koje Hrvatska dobila zeleno svjetlo od Europske komisije za ispunjavanje tehničkih uvjeta. Upravo hrvatska štiti vanjsku granicu EU od ilegalnih migracija”, istaknuo je Sokol.
Zaključio je da Hrvatska poštuje ljudska prava migranata, njeguje humanitaran pristup unatoč svim izazovima, ali i brani pravila na kojima se temelji ova naša zajednica: “Humanitarni pristup da, zaštita ljudskih prava da, ali isto tako: stop nelegalnim migracijama. Štitimo EU granicu, štitimo EU pravo!”
“BiH sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta”
Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.
“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina. Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.
Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.
Neovisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
