Gošća Novog dana bila je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare - Ožbolt, gdje je povodom obilježavanja Dana pada Vukovara govorila o situaciji u kojoj se danas Vukovar nalazi i tome koji su koraci nužni kako bi se taj grad okrenuo budućnosti.
Zašto se ne uspijeva doći do istine o nestalima i zašto se zločini ne procesuiraju?
“Ta će dva pitanja biti otvorena dok se ne kazne počinitelji i ne nađu nestali. 28 godina se uspješno-neuspješno, s većim ili manjim intenzitetom radi na tim pitanjima. Imate niz obitelji koje su izgubile sve svoje članove, obitelji koje su potpuno nestale, a ljudi koji su preostali su shrvani samim činjenicama da su svi njihovi pobijeni i da ne mogu pronaći njihove ostatke.
Bilo je brojnih tragova, i službenih i neslužbenih. Ne mogu reći je li se sve ispitalo, ali činjenica je da je nova metoda prekopavanja kompletnog terena izgleda jedino rješenje, budući da se informacije skrivaju. One postoje u Beogradu, a jedan je dio sigurno i u Haškom sudu u postupcima vukovarske trojke. Prtotokoli, bolnice, sve ono što se ne može pronaći sigurno je u dokumentaciji haškog suda, ali do toga se još nije došlo”, kazala je Vesna Škare-Ožbolt.
Vidite li šansu da se bitno popravi sadašnje pitanje potrage za nestalima?
VEZANA VIJEST
“Najgore je pomiriti se sa situacijom mrtvog kuta. Treba intenzivirati razgovore, od političkih, obavještajnih do diplomatskih sa Srbijom, odnosno svima koji bi mogli pomoći da se ovo pitanje riješi. Bez kontakata, korištenja sredstava u politici ne može se ništa riješiti”, rekla je Škare-Ožbolt.
Može li se očekivati da će se do takvih podataka doći onakvim razgovorom kakav su imali Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar- Kitarović?
“Uvijek je za to potrebna politička volja, a kada vidite da je druga strana nema, morate je početi stvarati. Treba maksimalna upornost i rad, ne može jedan prtotokolarni susret riješiti probleme. Iza sastanka koji je mogao biti dobar početak trebalo je krenuti operativno i na svim razinama.
Mislim da tihe diplomacije nema, a kada su odnosi maksimalno narušeni, treba napraviti neki kontakt za otvaranje vrata”, kazala je Škare-Ožbolt.
Kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, jesu li točne tvrdnje da netko usporava, otežava procesuiranje zločina?
“Kada je bilo suđenje vukovarskoj trojci, i neka druga, posebno ona na Haškom sudu, Hrvatska nije previše pokazala interes za praćenjem suđenja, pa i kada su se pojavile neke krive postavke u suđenju. Hrvatska je nastojala što prije izaći iz rata i okrenuti se novim izazovima i budućnosti, ali ovakve stvari sustižu ako se ne riješe kako treba.
Nemate osjećaj u Hrvatskoj i Vukovaru i cijelom tom području da je ostvarena pravda, a bez istine i pravde ne možete napraviti normalan suživot”, rekla je bivša ministrica.
#related-news_0
Kako gledate na kritike na rad Državnog odvjetništva?
“Ono s malim brojem ljudi nije u dovoljnoj mjeri radilo na ratnim zločinima, procesuiranju. Sve je stalo od 2000. godine, situacija oko ratnih zločina se umrtvila. Krivo se protumačio i oprost koji je Tuđman proglašavao tokom rata. Oprost se nije odnosio ni na jedno djelo ratnog zločina, silovanja, paljenja, tjeranja ljudi kroz minska polja… Samo na one koji su bili mobilizirani, nosili pušku i nisu nikoga ubili”, rekla je Škare-Ožbolt.
Može li se iz izjava koje dolaze iz Vukovara vidjeti spremnost na rješavanje ovih pitanja?
“Problemi se mogu riješiti ali ne ovakvim tempom. Treba formirati timove na svim razinama i krenuti u ozbiljne razgovora. Srpska nacionalna manjina treba pomoći i dati neke svoje ljude koje bi dali svoje ljude da rade na rješavanju”, rekla je.
Zašto Penava smatra Pupovčevu izjavu nastavkom agresije bez oružja?
“Nikada ne bih to rekla. Dolazak predstavnika srpske nacionalne manjine u Vukovar veliki je iskorak. Sve je to ranije bilo usiljeno, ali sada je prirodnije, lakše i postoje pomaci. Ne treba biti isključiv nego inkluzivan. Trebamo okupljati ljude i sve koji imaju informacije i mogu pomoći oko nestalih i krivaca za ratne zločini, sve treba staviti na prave pozicije i krenuti raditi. Zato je potrebna jaka politička volja i upornost kada naiđete na probleme veće od planine, tada treba rješavati”, kazala je Škare-Ožbolt.
Je li u vrijeme minre reintegracije najvažnije bilo reintegriranje istoka Hrvatske u državno pravni poredak, a sve je drugo bilo nevažno?
“Pokazali smo volju da istočni dio Hrvatske želimo mirno reintegrirati bez gubljenja života. Komisija za nestale radila je punom parom. Tuđman je proglasio oprost, ali procesuirali su se svi koji su se našlu u istočnoj Hrvatskoj i Slavoniji koji su počinili ratne zločine. Svi koji su htjeli ostati u Hrvatskoj znali su da ako nisu počinili zločin mogu mirno nastaviti živjeti.
Srbi iz Hrvatske koji nisu počinili zločine su ostali, oni koji jesu su pobjegli. 2003. godine u Beogradu je organizirano suđenje i treba razgovarati o tome zašto taj proces još nije gotov. Vrhovni i Ustavni sud ukinuli su donešene odluke i vratili sve na početak. Treba imati intenzivnu suradnji tako da iz je netko iz Državnog odjvetništva iz Beograda stalno u Zagrebu. Ne znam zašto se naše pravoduđe, posebno Vrhovni sud, ali i ministarstvo unutarnjih poslova i pravosuđa ne aktiviraju više. Međunarodna surasnja bi promijenila klimu.
#related-news_0
Imate smiješnu situaciju da život u Vukovaru ide dalje, a politika je zakopana u rovovima. Napravljen je niz grešaka, kao puštanje Šešelja iz Haškog suda. Imate politiku u Srbiji kakva je, a dvije države nisu razgovarale o tome do čega su doveli sukobi i do čega je agresija na Hrvatsku dovela. Nema analize događaja, jasnih političkih poruka, a dolaze vam novi izazovi migranata, krize, balkanske rute, i nove opasnosti za obje države. A i Hrvatska i Srbija još uvijek poraktično ratuju nekim drugim sredstvima. I to je ono što je grozno. Neshvatljivo je da nitko nije inicirao neku veliku sveobuhvatnu analizu svega ono što se dogodilo, neshvatljivo je koliko politika ne uči ništa iz prošlosti”, kaže Škare- Ožbolt.
Dan pada Vukovara od iduće godine će se obilježavati kao praznik.
“Sama riječ praznik je odvratna, nepristojna i neprihvatljiva za dan sjećanja. Ne može ni blagdan biti nazvano ono što se na današnji dan dogodilo. To može biti samo komemorativni dan.
Nove generacije u Vukovaru funkcioniraju, a problem Vukovara danas je više socijalni, nezaposlenost. Mislim da se situacija pomiče, jer da nije svaki bi dan imali neki incident. Oni se dogode, neki se ljudi hrane natruhama mržnje, ali Vukovaru je definitivno najupadljiviji socijalan problem.
#related-news_0
Iz političkog rakursa on je problem sam za sebe, ali Vukovar je počeo živjeti, samo mu treba injekcija radnih mjesta i života i kvalitetne politike kako bi se mladi zadržali u gradu. Predviđena su nova sredstva iz EU kako bi se gradu udahnuo život, ali on mora postati normalan grad koji se sjeća svoje žrtve.
Na današnji dan izbijaju sva nezadovoljstva koja kuljaju u ljudima. Važno je da tamo nastane novi život. Imate niz malih obrta i proizvodnje usprkos svemu što se pokušava gpvpriti o mreži sivila i ideji da taj grad neće više imati budućnost. Hoće, samo je potrebno mnogo više ulagati.
Gradska vlast u Vukovaru ima većinu koju čine Hrvati i manjinu koju čine Srbi. Vi nemate Hrvate i Srbe koji stoje zajedno, ne događa se da odu zajedno na neki događaj, da zajedno rješavaju problem. U vrijeme kada smo radili reintegraciju to se svakodnevno događalo. Tada su bili u šoku, ali to ne mora biti slučaj. Za mene bi bilo logično da predstavnici gradske vlasti Vukovara zajedno rješavaju probleme, a način za to nije razgovor preko medija – kao da su dvije gradske uprave, a ne da stvarno žive život u gradu”, kaže Škare-Ožbolt.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
