Gošća N1 Studija uživo bila je članica Centra za mirovne studije Antonia Pindulić. Istaknula je da propucavanje migranta u Gorskom kotaru nije prvi slučaj nasilja prema migrantima. Upozorava na brojna izvješća u kojima se navode slučajevi nasilja policije, a policajce je pozvala da prijave protupravne naredbe koje dobijaju.
“Posljednjij nekoliko dana otkad smo saznali za ovaj slučaj priča policije se mijenja, donose se neki novi detalji, mi ne možemo govoriti o njihovim neslužbenim izjavama, a koliko su nama uvjerljive ostaje na istrazi DORH-a da utvrdi što se dogodilo.
Zabrinjavajuće je da policija umjesto da suzbija nasilje, pokušava ga opravdati manipulcijom informacija i nadogradnjom priče danima”, komentirala je Antonia Pindulić propucavanje migranta u Gorskom kotaru.
VEZANE VIJESTI
“U prethodne tri godine izvještaji raznih međunarodnih i domaćih organizacija upozoravaju na povećano nasilje policije na
granicama prema migrantima, raspolažemo s informacijama o nasilju i moram naglasiti da su i policijski službenici poslali anonimno pismo pučkoj pravobraniteljici u kojem su upozoravali da policija koristi vatreno oružje spram migranta i upozoravaju na protupravnost takvog postupanja”, ističe Pindulić.
Upozorila je da ovo nije prvi slučaj da policija koristi vatreno oiružje i da su zbog toga migranti životno ugroženi.
Za izjavu čelnika Sindikata policije Hrvatske Dubravka Jagića da je policija previše humana kaže da ne zna kako bi to komentirala u kontekstu izvještaja o nasilju, pucanja na kombi pun migranta, a podsjetila je da je u četvrtak druga obljetnica smrti malene Madeine Hoseini koju je protivno zakonu policija s obitelji protjerala u Srbiju zbog čega ju je pregazio vlak.
Pojasnila je da prema zakonu policija može pucati jedino u slučaju krajnje nužde ili ako je osoba zatečena da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna veća od deset godina što ovdje nije slučaj.
“Ako nije riječ o nužnoj obrani institucije moraju odgovarati za prekoračenje ovlasti i protupravno postupanje prema migrantima. Minimum koji bi trebali očekivati od institucija da provode zakon i ako to ne može policija onda je to problem sigurnosti za sve nas”, rekla je.
Podsjetila je da je slučaj Madeine Hoseini na Europskom sudu za ljudska prava i da su to koraci u kojima će se utvrditi je li Hrvatska odgovorna za kršenje ljudskih prava. Misli da duge cijevi nisu potrebne na granici nego je potrebno provoditi zakonom propisane postupke od strane policije.
Apel policijskim službenicima: Prijavite protupravne naredbe na granici
“Problem Schengena je druga tema koja je povezana s ovom. Znamo da policija ima probleme što se kapaciteta tiče, a što se Schengnena tiče pokušavamo naglasiti da je ulazak Hrvatske u Schengen dobar za Hrvatsku, ali to mora biti odloženo do trenutka kada se ljudska prava poštuju na našim granicama i kada je pravo na azil omogućeno.”
Pozvala je policijske službenike koji vide rupe u postupanju, protupravno postupanje, da istupe s time i kažu ako primaju protupravne naredbe jer ih nisu dužni ispuniti nego prijaviti pučkoj pravobraniteljici. “Znamo da je to hrabro u ovom okruženju, ali ih molimo da to učine”, rekla je.
Pindulić kaže da svakako EU snosi veliki dio odgovornosti i problem je političke volje u uspostavi nekih boljih politika u kojima bi se situacija popravila. “Institucije EU ne smiju okretati glavu od problema koji nastaju na njezinim vanjskim granicama i države članice svakako moraju donijeti bolje politike.”
Smatra da ni žica ni pucanje na migranate po šumama sigurno nisu rješenja. Ponovila je da svatko ima pravo zatražiti međunarodnu zaštitu od policije. “Ako je policija tako represivna to narušava cijeli sistem međunarodne zaštite.
Ni Mađarska, ni Hrvatska ni Grčka ni Italija nemaju odgovo na pitanje što je rješenje. Optimalno bi bio mehanizam razrađen na razini Europske unije gdje bi se sve države članice uključile u stabilizaciju trenutne humanitarne krize”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
