Saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac u N1 Studiju uživo kometirala je odnos sindikata u forntalnom štrajku, Ministarstva obrazovanja i Vlade.
Pitali smo je – je li Blaženka Divjak u utorak trebala podnijeti ostavku?
“Po meni, da. Nije nejasna pozicija ministrica Divjak. Onog trenutka kada je digla ruku za proračum, ministrica se opredijelila. Tvrditi da ona ne želi sudjelovati u nekakavim igrama moći, potpuno je bespredmetno jer je ona svoju moć kao ministrica, članica Vlade, vrlo jasno iskazala kada je glasovala za proračun u kojem nema povećanja za plaće učitelja i nastavnika, unatoč činjenici što su ona i njezin šef Ivan Vrdoljak do prije nekoliko tjedana tvrdili da ukoliko u predloženom proračunu ne bude sredstava za povećanje plaća, da će oni izaći iz koalicije i da neće glasovati za takava proračun.”
VEZANA VIJEST
“Kako je za tablete bilo, a za učitelje i nastavnike nema novca?”
“Ministrica Divjak cijelo vrijeme nešto kritizira, jedno govori, drugo radi. Ona je znala da ‘Škola za život’ frontalno ulazi u sve škole ove godine. Unatoč toj činjenici, glasovala je i za proračun za 2019. godinu, u kojem nisu osigurane plaće za učitelje koji trebaju iznijeti tu reformu, ja je zovem pokusom, ‘Školu za život’. To je prvi poraz.
Ako idete u strukturne reforme, morate voditi računa da za provedbu osigurate materijalna sredstva, ne samo za nastavne sadržaje , nego i za kljude koji su ključ uspjeha. Kako je za tablete bilo, a za učitelje i nastavnike nema novca. Netko je rasporedio sredstva tako, a taj netko je ministrica Divjak.
Bez obzira na cijelu priču, između ministrice Divjak i Andreja Plenkovića je znak jednakosti. Zbog toga što su oboje glasali za proračun u kojem nema sredstava za povećanje plaća. Ako je ona u toj situaciji morala birati između lojalnosti šefu, čuvanja svoje fotelje i branjenja dostojanstva učitelja i nastavnika, ona je izabrala – svoju fotelju i ostanak u vladi. Da je HNS odlučio drugačije, mislim da bi se i premijer Plenković postavio drugačije. Imali su mogućnost i ucjenjivati i vršiti pritisak na premijera prilikom izglasavanja proračuna. Oni su u ovom jednom igrokazu od, kao, 6 posto povećanja svima našli izlaznu strategiju kako zadržati svoje stolice, kao ostati čisti, a zapravo izdati ono za što ste jučer tvrdili da se za to borite”, kazala je saborska zastupnica SDP-a.
#related-news_0
“Ovo je najdugotrajniji štrajk kojeg Hrvatska pamti”
“Činjenica je da mjesec i pol dana štrajka oko 70.000 ljudi u sustavu obrazovanja i da je ovo najdugotrajniji štrajk kojeg Hrvatska pamti u svojoj samostalnosti. To dovoljno govori o ozbiljnosti namjere sindikata da ne posustanu i da ne odustanu. Mislim da dobar dio javnosti daje podršku učiteljima i nastavnicima jer su svjesni da o nama ovisi naša budućnost.
Kampanja koja se posljednjih nekoliko tjedana vodi protiv štrajka, po meni je nešto dosad neviđeno. Ja osobno i moja stranka čvrsto podržavamo zahtjeve učitelja i nastavnika. Ništa nam ne znače prozirni argumenti Vlade koja kaže da se u koeficijente ne intervenira”, kaže Glasovac.
Glasovac: Koeficijenti učitelja zaostaju za najniže rangiranim savjetnikom u Državnom inspektoratu
“Vlada je, primjerice, prije dva tjedna intervenirala u koeficijente u Državnom inspektoratu. Znači, to je 28 radnih mjesta i koeficijentima je regulirana složenost radnih mjesta. Najmanje složeno radno mjesto upravnog savjetnika ima koeficijent 1,358. Znate koliki je koeficijent učitelja i nastavnika – 1,325. Znači, čak i da se izbore za ono što traže od Vlade, 6,11 postotno povećanje, njihov koeficijent bi bio 1,405, što bi bilo negdje na razini najniže rangiranog službenika u Državnom inspektoratu. Je li to pravedno?
#related-news_0
Oni zaostaju, primjerice, za ovim najniže rangiranim upravnim savjetnikom u Državnom inspektoratu. Ako Vlada poveća osnovicu svima, onda je povećala i Državnom inspektoratu i učiteljima i nastavnicima. Učitelji i nastavnici onda i dalje zaostaju, čak više zaostaju. Sindikati su to jasno komunicirali, ali onaj koji je radio šumove u komunikaciji je Vlada, koja je perfidno izlazila u javnost i govorila – što imate više štrajkati, dobili ste što ste htjeli. Ne, oni nisu dobili što su htjeli, nisu štrajkali za veću osnovicu, nego za veće koeficijente.”
“Nadam se da neće doći do sudske zabrane štrajka, da nećemo ići tako daleko. Da se može pronaći neko rješenje, da se barem za dva posto dignu koeficijenti odmah sad, a da se za dva posto razgovara, ne znam, za godinu dana”, dodaje.
Treba li nekome oduzeti?
“Vlada i stručnjaci su ti koji će, ako to učine, regulirati sustav koeficijenata. Ono što je problem, i u javnoj i u državnoj upravi, je što imate izvrsne službenike i one koje, da ih nema, ne biste primijetili da ih nema. Nije ih teško prepoznati, ali treba razraditi sustav nagrađivanja onih koji sustav rade besprijekorno i one koji nisu na visini zadatka.
To nije lak posao, ali možda je vrijeme da se time počnemo baviti. Ako želite iskorijeniti nepravdu, zaista morate ići im putem – pa i oduzimanjem”, zaključila je Glasovac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
