Na plažama je uglavnom plastika naših robnih marki, a samo 56.000 Hrvata potpisalo je zabranu plastičnih vrećica. Više je tipova plastike te ju je nužno sortirati po tipu.

Hrvatska je lani proizvela 224.984 tone plastike, što je u odnosu na 1990. povećanje više od 60 posto, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Većina odlagališta nije uređena za zbrinjavanje plastike pa većina otpada završi u okolišu, piše 24sata.

Svega 11 posto plastike “uspješno” se reciklira, dio se izvozi (uglavnom na spaljivanje), a ostatak završava na odlagalištima raspadajući se stotinama godinama, kaže Ana Mileusnić iz Zelene akcije.

“Više je tipova plastike te ju je nužno sortirati po tipu kako bi se mogla dalje obrađivati na adekvatan način i koristiti kao sirovina, a u Hrvatskoj većina gradova u sustavu gospodarenja otpadom nema sortirnic”, kaže i dodaje kako je to jedan od razloga zašto je za rješavanje problema zagađenja plastikom nužno smanjiti proizvodnju i potrošnju jednokratne plastike.

“Greenpeace u Hrvatskoj ima aktivnu peticiju za zabranu plastičnih vrećica koju je dosad potpisalo više od 56.000 ljudi. U srpnju 2019. stupila je na snagu Direktiva o jednokratnoj plastici, a zemlje članice EU imaju dvije godine da je prenesu u nacionalne zakone”, pojašnjava Petra Andrić, voditeljica kampanje i komunikacija za Greenpeace Hrvatska. Oni su 2018. analizirali otpad na jadranskim plažama i ustanovili da većina plastičnih proizvoda ipak ne dolazi iz nekih drugih zemalja, nego iz Hrvatske.

“Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke”, rekla je Andrić.

“Unazad tri godine organiziramo ‘Tjedan bez plastike’, kojemu je cilj educirati građane prihvatljivoj alternativi za jednokratne plastične materijale te izvršiti pritisak na nositelje vlasti i trgovce da osiguraju provedbu brojnih mjera koje bi građane demotivirale od korištenja, a proizvođače od proizvodnje plastičnih materijala za jednokratnu uporabu”, rekla je Mileusnić.

Iz Greenpeacea poručuju da reciklaža nije jedino rješenje jer se globalno reciklira manje od 10 posto plastike. Smatraju da tom problemu mogu u manjoj mjeri pridonijeti i pojedinci, piše 24sata. 

“Pohvalno je uklanjati otpad iz okoliša kroz volonterske akcije i napore na državnoj ili lokalnoj razini, ali najvažnije je poduzeti sve da otpad ne dospije u okoliš. U tom smislu svatko može početi odvajati i smanjiti količinu otpada, osobito plastičnog. To uključuje okretanje predmetima za višekratnu upotrebu (višekratne vrećice, boce, kupovanje u rinfuzi…), ponovno korištenje i popravljanje”, savjetuje Andrić.

Kako smanjiti korištenje plastike

Umjesto plastičnih u kupnju nosite platnene vrećice.
Radije koristite višekratne boce, metalne ili staklene čaše.
Izbjegavajte jednokratne čaše i šalice, savjetuju iz Greenpeacea.
Birajte kozmetiku koja ne sadrži mikrogranule, kao što su paste za zube i kreme za piling. Ako niste sigurni, provjerite sadrži li polietilen (PE) i/ili polipropilen (PP).
Recite ‘ne’ jednokratnom priboru za jelo, tanjurima i slamkama.
Kupujte na veliko i u rinfuzi, izbjegavajte silne omote i pakiranja.
Koristite staklenke.
Pobrinite se da otpad koji reciklirate završi u odgovarajućim kontejnerima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.