Vladin Ured za ravnopravnost spolova u petak je predstavio međunarodnu kampanju #stopseksizmu i hrvatski prijevod preporuke Vijeća Europe o borbi protiv seksizma, sa ciljem osvještavanja javnosti o prepoznavanju i suprotstavljanju seksizmu u javnoj i privatnoj sferi.
“To je preporuka koja se odnosi na sve zemlje članice Vijeća Europe, pa tako i Hrvatsku. Novost je da smo prvi put dobili međunarodnu definiciju seksizma, do ove je preporuke nije bilo”, rekla je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin na predstavljanju preporuke uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Nova definicija seksizma
Prema novoj definiciji, seksizam je svaki oblik izražavanja (čin, riječ, slika, gesta, ilustracija) koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svojeg spola. Izaziva osjećaj bezvrijednosti, autocenzuru, pribjegavanje strategijama izbjegavanja, promjenu ponašanja i pogoršanje zdravlja, a jedan je od glavnih uzroka neravnopravnosti spolova.
Iako uglavnom pogađa žene, seksizam može pogađati muškarce i dječake kad se ne ponašaju u skladu sa stereotipnim rodnim ulogama. Također, neke skupine žena posebno su na meti seksizma, primjerice djevojke, političarke, novinarke ili žene iz javnog života.
Preporuka nudi tzv. alate za suzbijanje seksizma u različitim područjima poput jezika, sporta, kulture, politike, pravosuđa, radnog mjesta, obrazovanja i privatne sfere.
Tako se predlaže kriminalizacija seksističkog govora mržnje, uklanjanje i zamjena seksističkih izraza iz zakona, razvoj postupaka brze prijave, uključivanje javnih osoba, financiranje istraživanja i kampanja, obrazovanje zaposlenika i promicanje medijske pismenosti.
Budući da je seksizam prisutan i u politici, prevedenu preporuku Ured je tiskao u 1000 primjeraka te će je dostaviti svim dužnosnicima, saborskim zastupnicima i tijelima državne uprave.
“Sjećamo se izjava ‘nisi za mudraca, nego za madraca’ i ‘manje pričaj, više rađaj’. Svjedoci smo prikaza političarke u medijima gdje se komentira njezin izgled, a ne što ona kaže. Seksizama ima bezbroj i bitno ih je prepoznati. Vezani su uz rodne stereotipe i prepreka su za napredovanje žena u političkom, gospodarskom ili drugom aspektu društvenog djelovanja”, pojašnjava Štimac Radin dodajući kako je riječ o opće raširenoj pojavi koja je jedan od perfidnih načina nasilja nad ženama.
Seksizam u sportu
Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Morana Paliković Gruden govorila je o primjerima kako se seksizam manifestira kroz sport.
Primjerice, često se govori “naši sportaši”, dok će se rijetko čuti “sportaši i sportašice”. Iako jako puno žena radi unutar administracije i menadžerske strukture u sportu, na samom vrhu ih ima jako malo.
Također, sportašicama se rijetko daje isti medijski prostor za iste ili slične sportske manifestacije.
“U nizu loptačkih sportova preferencija je na strani muških ekipa s opravdanjem da publika više voli muški nogomet, rukomet, košarku ili vaterpolo. No, naša je obaveza u sportu da omogućimo jednaki razvoj ženskog ekipnog sporta, gdje vidim najviše neravnopravnosti”, ocijenila je Paliković Gruden.
Stručni suradnik pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Josip Šipić kaže kako su istraživanja potvrdila i dalje prisutne dominantne prakse stereotipizacije, marginalizacije, trivijalizacije i seksualizacije žena u medijima, bez obzira na promjenu zakonodavnih okvira u zadnjih 20 godina i pritiske različitih organizacija.
Kampanja #stopseksizmu Vijeća Europe vodi se pod sloganom “Seksizam: Uočite ga. Imenujte ga. Zaustavite ga” putem mrežne stranice Vijeća Europe. Sve zemlje članice pozvane su da se priključe kampanji i stranicu prevedu na vlastiti jezik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
