Profesorica Ivana Ilić Valjak iz mreže Nastavnici organizirano (Nastavnici.org) bila je gošća N1 Studija uživo.
Ilić Valjak profesorica je u Srednjoj školi Vrbovec, pitali smo kakvo je stanje na terenu vezano za odluku o ponudi Vlade.
“Atmosfera je jednoglasno ne. Čekamo prebrojavanje listića, glasanje još traje pa ćemo vidjeti. Ali atmosfera je takva da ljudi nisu skloni prihvatiti ponudu Vlade.”
VEZANE VIJESTI
Upitana je li jedan od razloga za takav stav na terenu činjenica da se o koeficijentima uopće ne razgovara i pregovara, kaže:
“O koeficijentima se ne može pregovarati budući da nisu dio kolektivnog ugovora, nego se donose uredbom Vlade. Tužno je što nisu predmet razgovora. Ako već nisu predmet pregovora, može se o njima razgovarati. Pritiske koje želimo izvršiti štrajkaškim i prosvjednim aktivnostima, želimo usmjeriti u to da se naši koeficijenti promijene.
Koeficijenti su se u različitim službama ove godine već mijenjali i ne vidimo razloga da se to ne učini za sektor prosvjete. Budući da su u sektor prosvjete uveli jedinu trenutnu reformu u našoj državi, smatramo da je nužno da veći opseg posla prati odgovarajući koeficijent”, objašnjava Ivana Ilić Valjak.
“Ako od čovjeka tražite da radi više, morate mu ponuditi i veći dohodak za obavljeni rad”
Vlada, pak, inzistira da povećanju koeficijenata mora prethoditi sustavna analiza te da mora biti pravedne raspodjele za sve. Ilić Valjak odgovara:
“Slažem se da analiza treba postojati, ali tome je trebalo pristupiti prije nego se počela provoditi reforma ‘Škola za život’. Dakle, ako od čovjeka tražite da radi više, morate mu ponuditi i veći dohodak za obavljeni rad.
U našem sustavu odgoja i obrazovanja to nije bio slučaj. Svjedočimo da su se uredbe o koeficijentima mijenjale za inspektorat, za socijalnu skrb, Ministarstvo vanjskih poslova. Vidi se da se može. Zašto tu nisu bile potrebne tako opsežne analize, a o reformamam nema govora”, pita Ilić Valjak.
#related-news_0
“Naši koeficijenti su konstantno u padu, 90-ih su iznosili 2”
“Vjerujem da Vlada očekuje da ćemo ponudu prihvatiti, a mi na terenu tu ponudu ne želimo prihvatiti. Štoviše, nama je kroz koeficijente dovoljno financijski manje nego što Vlada navodno nudi. Tražimo jednostavno da nam se koeficijenti ujednače s ostatkom javnog sektora. Naši koeficijenti godinama zaostaju, zapravo se i smanjuju. Recimo, prema platnim listama iz devedesetih godina, koeficijenti su bili 2. Naši koeficijenti su konstantno u padu. Prije 10 godina se smanjima osnovica za 6 posto, to još nismo dobili natrag za cijelu 2016. godinu. Ne mogu protgnozirati. Možda da pitamo vidovitog Milana.”
Koja je razlika u povećanju osnovice i u povećanju koeficijenata?
“Dodaci će vrijediti samo dok vrijedi temeljni kolektivni ugovor. Dok se opet ispregovara novi kolektivni ugovor, dodaci se vrlo lako mogu ukloniti i mnogo su nesigurniji nego koeficijenti. Osim toga, koeficijent ne znači samo financijsko priznanje našeg rada, nego i priznanje da je složenost naših poslova postala veća.
#related-news_0
Uvođenjem reforme dobili smo cijeli niz kurikularnih dokumenata koje je nužno pročitati, proučiti, kako bismo u skladu s reformom mogli dalje raditi. Dosta se toga radilo i prije, ali je dobilo novo ime. Dakle, morate biti informirani. Osim toga, što se tiče vođenja formativnog djelovanja, odnosno, bilješki o učenicima, ljudi su zbunjeni jer nisu dobili konkretne i pravovremene informacije u svim predmetima. Što se tiče digitalizacije, važno je reći da nisu svi skloni korištenju digitalnih tehnologija u nastavi, i to je sasvim u redu, nema tome mjesta baš u svakom predmetu.
Nitko ne razmišlja o našim individualnim razlikama, a mi moramo uvažavati individualne razlike učenika. Što se tiče reforme, bilo je i većih problema. Udžbenici su dosta kasnili. U sklopu reforme, krenuli su i savjetnički posjeti po školama, što također zahtijeva određeno vrijeme. Kasni se s informacijama, neke odluke su nejasne i ljudi su zbunjeni. Ne možete očekivati nove pristupe, a da ih za to ne honorirate.”
Osvrnula se i na izjavi Zdravka Marića, koji je u srijedu izjavio da ako obrazovni sindikati odbiju ponudu, ostali sindikati ne mogu potpisati Temeljni kolektivni ugovor.
“Uvjerena sam da je to taktika zastraživanja koja samo pokazuje koliko su nemoćni. Imate i priču gdje su policajci u Krapinsko-zagorskoj županiji krenuli u provjeravanje ljudi koji su išli na prosvjed. dakle, kreće zastrašivanje, prijetnje, prijetnje drugim sektorima, mislim da je to žalosno”, zaključila je profesorica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
