Što je DORH poduzeo nakon pisma policajca o premlaćivanju migranata?

Vijesti 11. pro 201909:17 > 09:28
N1

S Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom RH, koja već dulje vrijeme upozorava na probleme u tretiranju migranata u Hrvatskoj, a zbog svojih istupa doživjela je kritike i ministra policije, Davora Božinovića, ali i predsjednice Republike, Grabar Kitarović, novinarka Net.hr-a Đurđica Klancir razgovarala je nakon što je ostao nerasvijetljen slučaj dvojice nigerijskih studenata koji su nakon legalnog boravka u Hrvatskoj završili u BiH, uz tvrdnje da ih je otela i “izbacila” iz zemlje hrvatska policija.

 Net.hr je objavio i razgovor s jednim policajcem koji je opisao kako se unutar sustava, u svojevrsnoj “sivoj” zoni, formiraju mobilne grupe za izbacivanje migranata.

Ima li vaš ured ikakvih saznanja o postojanju posebnih jedinica unutar hrvatske policije – koje rade na “izbacivanju” migranata preko granice u BiH?

“Nisam dosad čula za te posebne jedinice, ali brojne pritužbe migranata na policijsko postupanje koje mi zaprimamo od 2016. često su uvelike podudarne u opisu policijskog postupanja s navodima koji se mogu pročitati u izvješćima domaćih i međunarodnih organizacija, a sve češće i u svjedočanstvima policajaca koji žele sačuvati anonimnost. U suštini, radi se o ignoriranju traženja međunarodne zaštite, nasilnom postupanju, otuđivanju novca i drugih vrijednosti te vraćanju preko zelene granice, bez provođenja zakonom predviđenih postupaka”.

VEZANE VIJESTI

Ured pravobraniteljice u srpnju ove godine objavio je anonimno pismo, svjedočenje jednog policajca o nehumanim postupcima prema migrantima. Jeste li nakon objavljenog pisma i drugih skupljenih informacija uspjeli dobiti preciznije informacije iz MUP-a, odnosno policije?

“Pismo smo objavili upravo radi toga što od tijela nadležnog za provođenje istrage, DORH-a, kao ni od saborskih odbora, nismo zaprimili baš nikakvu povratnu informaciju o eventualno poduzetim radnjama kako bi se njegovi navodi na neovisan način istražili. Nažalost, ni moj Ured, ali ni javnost, do sada ne znaju ništa o tome je li ta istraga ikada uopće pokrenuta i kakve je rezultate dala. Jedino smo naknadno zaprimili odgovor Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost s preslikom očitovanja MUP-a, iz čega smo doznali kako je Odbor o sadržaju pisma informirao MUP mjesec dana prije njegove objave u medijima”.

Kakav je vaš zaključni stav: jesu li postupanja hrvatske policije prema migrantima trenutačno pod ikakvom kontrolom, odnosno, što mogu učiniti institucije koje bdiju nad ljudskim pravima i zainteresirana javnost?

Prije svega, treba reći da velika većina hrvatskih policajaca svoj posao radi iznimno stručno, i profesionalno, u izuzetno teškim okolnostima, i da oni zaslužuju svu našu podršku. Nažalost, ima i onih koji ne postupaju na takav način i za takve je slučajeve uspostavljeno više mehanizama. Prije svega, MUP ima sustav unutarnjeg nadzora, međutim on nije neovisan, a stopa utvrđenih nepravilnosti unutar tog okvira je zaista mala, manja od 10 posto. S druge strane, Povjerenstvo za rad po pritužbama kao tijelo neovisnog građanskog nadzora, iako je zakonom predviđeno, još uvijek nije funkcionalno. Osim toga, i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima određene ovlasti u odnosu na rad policije i traži očitovanja o postupanju u konkretnim slučajevima, no pitanje je koliko je to učinkovito, budući da se oslanja jedino i isključivo na MUP-ova očitovanja, a nema mehanizme kojima bi mogao biti objektivan i uzeti u obzir i drugu stranu.

Međutim, u slučajevima sumnje u ovakva kršenja zakona i ljudskih prava za vrijeme policijskog postupanja, neovisno o tome radi li se o bilo kojem građaninu RH ili migrantu, najvažniju, zapravo krucijalnu ulogu treba imati državno odvjetništvo koje jedino može provesti učinkovitu i neovisnu istragu. O tome govori i praksa Europskog suda za ljudska prava.

Istovremeno, svjedoci smo i sužavanja demokratskog prostora za branitelje ljudskih prava, pogotovo migranata, u kojem su udruge i odvjetnici koji štite njihova prava i pružaju im podršku nerijetko javno optuživani za neopravdan pritisak na policiju, a ograničen im je i pristupa detencijskim centrima za strance. Dobro je već poznato i da je mojoj instituciji onemogućen neposredan pristup podacima o policijskom postupanju prema iregularnim migrantima. U takvim okolnostima, nažalost, od predstavnika MUP-a moguće je i čuti da oni koji govore o nezakonitim postupanjima unutar policije ocrnjuju Hrvatsku, dok je realnost upravo suprotna – Hrvatsku na žalost ocrnjuju upravo oni pojedinci koji postupaju nezakonito, kao i oni koji te navode ne istražuju ili ih prikrivaju, a ne oni koji o tome javno govore”, kaže Vidović u razgovoru za Net.hr.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.