Nakon odluke Vrhovnog suda prema kojoj liječnici kod obračuna prekovremenih sati imaju pravo na sve dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule kao i za redoviti rad, Vlada se našla u ozbiljnom problemu. Kako će se riješiti problem prekovremenih sati liječnika kojima država duguje oko milijardu i pol kuna?

O problemu prekovremenih sati u Otvorenom HTV-a su govorili Milan Kujundžić, ministar zdravstva, Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore i Mladen Bušić, ravnatelj Kliničke bolnice “Sveti duh”.

To je problem koji postoji i koji treba riješiti ali se nije mogao prije nego Vrhovni sud izrekne svoje mišljenje. Kad smo pregovarali o kolektivnom znali smo i brzo se sa sindikatima dogovorili da dok traje proces na sudu ne možemo to rješavati, rekao je ministar Kujundžić.

– Vrhovni sud neovisno tko što misli je li to pravedno i je li to formalno, on je rekao svoje i mi to moramo poštovati i naravno da ćemo naći rješenje. Jer ono što sam bezbroj puta rekao dok je i trajao proces normalno je da ljudi za isti posao budu plaćeni isto. Tako je što se tiče uvjeta rada i iznimne odgovornosti, to treba refundirati ljudima za dežurstva koja se protežu zadnjih 6 godina.

– Novac je uvijek problem i u bogatim zemljama, a kamo li ne u Hrvatskoj. Mislim da ćemo naći nekakvo rješenje s liječnicima, da će se kroz neki broj rata taj novac refundirati. Mi moramo sjesti i dogovoriti se kako početi plaćati i kako otplatiti ljudima, smatra ministar.

Stvari su potpuno jasne. Naravno da smo zadovoljni, to je jedna satisfakcija, to je potvrda da smo pravu akciju poduzeli, da smo bili u pravu što smo išli u tu akciju iako nije bilo jednostavno jer su to ogromni troškovi za Hrvatski liječnički sindikat koji je pozvao svoje članove i obećao im da će pokriti sve te troškove, istaknula je Čulinović-Čaić.

– To je bio rizičan potez iako smo imali podlogu među našim članovima u osijeku, tamo je sve krenulo i tamo su zapravo pioniri toga i treba im zahvaliti što se su se usudili tako nešto pokrenuti dok su sebe osobno izlagali kojekavim pristiscima, dodala je.

– Sad smo nakon 6 godina dobili tu satisfakciju. I sad se očekuje da se ljudima isplati ono što su zaradili. Očekujemo što je moguće prije, naravno da svaki od nas očekuje da bi to trebalo biti sa sljedećom plaćom, međutim, ako skroz pojednostavimo situaciju, nama je svejedno kad će to biti, jer sve ono što neće biti isplaćeno bit će, kaže, isplaćeno naknadno.

Hrvatski liječnički sindikat je izgubio reprezentativnost promjenom zakona o reprezentativnosti 2013. godine Nažalost tu je lošu ulogu koja se loše odrazila na liječnike odigrao naš kolega koji je tada bio ministar rada, pritom misleći na Miranda Mrsića.

– Ne mogu shvatiti kako netko može raditi protiv svojih kolega, ali u zakonu o reprezentativnosti unesena je odredba koja određuje kriterije koje ni teoretski hrvatski liječnici ne mogu zadovoljiti taman da i svi oni koji mogu budu u članstvu sindikata. Ako bi baš svi liječnici ušli u sindikat ušli možda bi taj broj dostigli, prvo ne mogu svi liječnici, primjerice obiteljski, privatnici, a drugo općeniti trend ne samo u našoj državi je da članstvo u sindikatima pada.

Što se tiče prikupljanja potpisa u javnost neće izlaziti, a nakon 60 dana će sjesti i vidjeti ima li konkretnih pomaka i rezultata, ako ne bude konkretnih pomaka, ako prepoznamo da nema konkretnih akcija onda ćemo aktivirati te potpise, rekla je Čulinović-Čaić.

Ravnatelji se mogu ponašati samo na jedan način, a to je na zakonit način. Što se mene tiče, zapravo je stvar vrlo jasna, čim je Vrhovni sud donio pravno shvaćanje mislim da je stvar jasna. Mi ćemo se ponašati zakonito kao i do sada, rekao je Mladen Bušić.

Liječnika ima 19000 s onima koji su umirovljeni. 15000 je radno aktivnih. 3000 je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ne ostvaruju toliki broj prekovremenih i nemaju taj problem, istaknuo je Krešimir Luetić.

– Gotovo prije dvije godine smo ukazivali na ovaj problem, i na već postojeću sudsku praksu i već smo imali pravomoćne presude. One su krenule iz Osijeka i praktički je sudska praksa već bila ustaljena. Da je tada bilo drugačijeg promišljanja, tada početkom 2017. mi 2018. ovakav problem ne bi imali. Vrlo vjerojatno bi se išlo u neku vrstu nagodbi, izbjegli bi se sudski troškovi i troškovi odvjetnika. Sad kad smo već u ovom trenutku kada ima 4000 liječnika na sudu, treba žurno reagirati prema kolegama koji još nisu tužili, sigurno još ima toliko ne samo liječnika nego i drugih zdravstvenih radnika koji se još nisu odlučili tužiti svoju ustanovu. Treba im reći kakva se vansudska nagodba nudi i koja je dinamika plaćanja da bi se smanjili ukupni troškovi ovog dijela. Treba reći da je to zarađeni novac koji ljudima treba korektno isplatiti, rekao je Luetić.

Hrvatska ima jako dobar zdravstveni sustav i on počiva prije svega na izvanrednim liječnicima, medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju. Zahvaljući tom temelju i naslijeđu solidarnog zdravstvenog osiguranja kakav baštini Hrvatska mi zapravo pružamo našim pacijentima doista kvalitetnu zdravstvenu uslugu, istaknuo je Bušić.

– Kao što znate nikad zdravstveni djelatnik, pogotovo liječnik ili medicinske sestre nisu napuštali svoje pacijente, bez obzira je li riječ o redovnom ili prekovremenom radu. Naravno da se svi slažemo da svaki rad treba platiti kako zakon propisuje i da ga treba platiti na jednaki način i ujutro i poslije podne, u prekovremenom radu, mislim da tu nema dvojbe i da se odluka Vrhovnog suda treba ispoštivati do kraja i provesti.

Krešimir Luetić upozorio je na rast odlaska liječnika koji su završili fakultet i nisu se ni pokušali okušati u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

– Ovo treba spriječiti da se nastavi dalje. Mi moramo ovim mladim ljudima poslati poruku da se liječnike u Hrvatskoj uvažava, da se s liječnicima razgovara o njihovim radnim pravima, da se njihove plaće korektno obračunavaju i u konačnici da se njihov rad ozakoni. Poruke koje tražimo zajedno kroz rujansku izjavu i upućene su Vladi su poruke da se mladim ljudima otvori perskepktiva ostanka u Hrvatskoj, a nama kolegama koji već sada radimo ovdje jednostavno pošalje poruka uvažavamo vas, cijenimo vas, ostanite, ne razmišljajte o odlasku u inozemstvo. To je poruka Vladi, rekao je Luetić.

Liječnik koji je imao prosječno 5 dežurstava mjesečno zaparvo u svom radnom vijeku odradi sedam godina dulje, istaknula je Čulinović-Čaić.

– Dakle, ja kada ću ići u mirovinu sa 65 godina, imat ću odrađenih sati kao da imam 72 godine, rekla je.

Zakon uzme oko šest mjeseci. Vlada neće okrenuti glavu od zakona, kao što nije okrenula od sestara i liječnika. Plaće u mandatu ove Vlade su povećane 18%. Ali treba apelirati na savjest svakoga pojedinca, je li smisao otići iz svoje zemlje i ostaviti svoj narod jer ću imati malo više kuna ili eura u džepu. Mislim da je smisao urediti sustav, platiti ljude, vrednovati, ali svatko sebe preispitati a što si napravio kada napuštaš svoju zemlju, zaključio je ministar.