Srednjoeuropska inicijativa u Rimu proslavila 30. godišnjicu

Vijesti 19. pro 201916:27 > 16:28
KENZO TRIBOUILLARD / AFP / ilustracija

Srednjoeuropska inicijativa (SEI), nastala u vrijeme pada Željezne zavjese, u četvrtak je u Rimu uz prisustvo šest premijera, među njima i Andreja Plenkovića, obilježila 30. godišnjicu, uz snažnu poruku podrške daljnjem proširenju Europske unije.

SEI je pokrenut 1989. u Budimpešti s idejom pomoći zemljama srednje i istočne Europe u pristupanju Europskoj uniji.

“Ministri vanjskih poslova četiriju država tada su shvatili što se događa i iskoristili priliku” kako bi pokrenuli ovu inicijativu, u vremenu pada Berlinskog zida i Sovjetskog Saveza, rekao je u Rimu na sastanku inicijative Giuseppe Conte, premijer Italije koja je ove godine predsjedala organizacijom. Hrvatska je tu ulogu imala prošle godine.

Prve četiri države članice bile su Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija. Premda se Austrija u međuvremenu povukla, organizacija se s godinama širila i danas broji 17 članica – osim već spomenutih, odnosno zemalja bivše Jugoslavije, tu su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina.

“Otac inicijative, talijanski ministar Gianni De Michelis rano je shvatio da podjele na starom kontinentu nestaju”, rekao je Conte, istaknuvši kako se Italija zahvaljujući njegovoj viziji fokusirala na dijalog i integraciju, što čini i danas.

“To pokazuje i talijanska predanost proširenju EU-a na zapadni Balkan i održavanje bliskih odnosa s istokom Europe”, rekao je talijanski premijer i poručio kako će Italija uvijek biti predvodnik zagovaranja proširenja, do ispunjenja cilja.

Zastoj u proširenju

Taj cilj djelomično se udaljio u listopadu, kad su se Francuska, Danska i Nizozemska na Europskom vijeću usprotivile otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, državom koja je zbog euroatlantske integracije pristala i promijeniti svoje ime.

Albanski premijer Edi Rama u Rimu je rekao kako Tirana usprkos tome nastavlja svoje reforme, a da će Europa donijeti odluku kad na to bude spremna.

Kazao je i kako “treba biti otvoren” i priznati da je francuski predsjednik Emmanuel Macron, najistaknutiji protivnik proširenja, u pravu kad tvrdi da EU treba bolje funkcionirati prije proširenja.

“Nije stvar u balkanskim državama, nego u Bruxellesu”, rekao je Rama.

No protivnici takvog argumenta ističu kako otvaranje pregovora ne znači brz ulazak zemalja u EU, a premijer Plenković u Rimu je podsjetio da se zatvorena poglavlja mogu ponovno otvarati ako se kasnije pokaže da postoji sporni dio.

Hrvatsko predsjedanje

Pitanje proširenja novi će zamah dobiti s hrvatskim predsjedanjem EU-om u prvoj polovici iduće godine. Službeni Zagreb to ističe kao jedan od svojih glavnih ciljeva, a u svibnju se u hrvatskoj prijestolnici održava sastanak na vrhu između država članica EU-a i zapadnog Balkana kojim će se pokušati ubrzati proces pristupanja.

Plenković ističe kako će se na zagrebačkom sastanku poslati poruka da se takvi “sustavni dijalozi” u punom sastavu trebaju održavati barem svake dvije godine. Prošli susret u Zagrebu na istu temu održan je 2000. godine. Uslijedio je skup u Solunu 2003., pa 15 godina pauze, do Sofije 2018. godine.

U Zagrebu će se razgovarati i kako učiniti metodologiju pristupanja “jednostavnijom, jasnijom i poticajnijom”, a cilj je da se do sastanka otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, rekao je hrvatski premijer.

Na skupu SEI-ja u Rimu sudjelovao je i novi povjerenik Europske komisije Oliver Varhelyi koji dolazi iz Mađarske, države koja također snažno zagovara ulazak država zapadnog Balkana u EU.

U Rim su stigli i srbijanska premijerka Ana Brnabić, crnogorski premijer Duško Marković, makedonski premijer Zoran Zaev i moldavski premijer Ion Chicu.

Plenković je u obraćanju na zatvorenoj sjednici SEI-ja, osim o proširenju i zagrebačkom skupu, govorio o hrvatskom predsjedanju tijekom kojeg će Zagreb voditi računa o brexitu, novom europskom proračunu, konferenciji o budućnosti Europe, zelenom dogovoru i digitalnoj agendi.

Predsjedanje inicijativom od iduće godine preuzima Crna Gora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.