Od 1.1.2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU, koliko smo tehnički i politički spremni, što su prioriteti našeg predsjedanja i koji će ga događaji i procesi obilježiti - o tim pitanjima u TNT-u govore Ivana Dragičević (N1) i Tea Trubić Macan (Euractiv).

“Ključna stvar u Europskoj Komisiji je komunikacija. Junckerova je Komisija u svoje prioritete, s obzirom na diskrepanciju birokracije i Europe za građane, stavila komunikaciju, na svim razinama. No i ja i kolege novinari, i svi koji pokušavaju komunicirati s njima, imamo iskustvo da se ne komunicira. Pošaljete mail na Junckerov ured, na primjer, i iskustvo naših institucija je da se komunicira loše”, rekla je Ivana Dragičević. 

Kada je u pitanju Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, Tea Trubić Macan iz Euractiva kaže da su u više navrata pokušavali doći do informacija o hrvatskom predsjedanje Europskim Vijećem, ali da se do njih ne može doći. 

“Nekoliko smo puta tražili od Vlade informacije i nismo ih dobili. Najčešće dužnosnike Vlade moramo vući za rukav i dugo čekati. Prema najnovijem istraživanju, 81 posto javnosti svjesno je da predsjedamo Vijećem, ali samo 21 posto je dobro informirano. Iako se samo time u poslu bavim, nisam sigurna bih li se svrstala u informirane. Raspored predsjedanja znam na pamet, ali previše je pitanja koja vise u zraku”, rekla je Trubić Macan. 

“S Lisabonskim sporazumom predsjedanje je bilo dosta umanjeno. Gleda se na kontinuitet europske politike i gleda se na to da jedna osoba u Vijeću facilitira ako dođe do nesporazuma. U Finskom predsjedanju se povlači pitanje kako će se nadoknaditi novac sad kada Velika Britanija izlazi iz EU. Nama su bitni kohezijski fondovi i poljoprivredna politika, a mi bi trebali u predsjedanju provoditi zelenu tranziciju, govoriti o klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Dračigević.

Višegodišnji financijski okvir je važan za Hrvatsku, je li jasna politika koju u predsjedanju planiramo ispregovarati?

“Nije. Imala sam veća očekivanja od naših prioriteta, drugi su imali 4-6, i to vrlo preciznih, a mi ih imamo kao što ih ima Unija u generalnom planu. Prioriteti su svi prioriteti svijeta.

Očekivala sam da ćemo pitanje proširenja staviti u fokus, ali u toj Europi koja se širi i spaja, pitanju proširenja na Makedoniju i Albaniju  dano je isto prostotra kao da se radi o Bliskom Istokom i Africi. Povukli smo se kada smo shvatili da to nije popularna ideja, pri jednoglasnom donošenju takvih odluka nema smisla govoriti o proširenju, jer se Pariz tome protivi – a mi smo prva država na udaru ako dođe do destabilizacije regije. To je naše susjedstvo i destabilizacija zapadnog Balkana bi nam veoma škodila. Nama je zbog ekonomije važno da se pronađe rješenje, prilika je da predsjedanje završimo s nekim smislenim rezultatom”, rekla je Trubić Macan.

Kada je u pitanju situacija s migrantima, Ivana Dragičević ističe kako EU nije digla ruke od tog pitanjna.

“Nije EU digla ruke. Ono što će slijediti je bacanje Dublinskog sutava u smeće i traženje novog sustava azila u Europi. Najbitnije je pitanje vladavine prava koje se ne smije micati iz obzora. Pitanja na kojima će se definitivno raditi su Brexit koji stiže krajem siječnja, ozbiljan rad na proračunu, te za Njemačku važan samit s Kinom. Priča oko regije trebala bi biti na tapeti za vrijeme predsjedanja, no bez fige u džepu. Vi ste u predsjedanju medijator, ali ako nešto pokušate s fighom u džepu to ne prolazi dobro i ne gleda se dobro.

Bit će tu i konferencija o budućnosti Europe, draft o tome je već predložen, a rad na tome će biti koordinacija glavnih europskih gradova,  kako bi se napravio raspored. U siječnju bi trojka europskih pučana trebala dati i ocjenu što ćemo s Fidesom i Orbanom”, rekla je Dragičević.

Višegodišnji je proračun simbol planova Komisije, kaže Tea Trubić Macan.

“On je simbol planova EK, odatke se financiraju planovi EK. Ursula Von der Leyen je predstavila plan i znamo koliko bi on koštao. Problem je što aktualni proračun traje do 2021. godine, a idući je do 2027. Ne smije doći do praznog hoda, i trenutno traje rasprava kakav proračun treba biti bez Velike Britanije. Manje države kažu da bi htjele veći proračun, a predsjedamo Vijećem koje je jedno od ključnih za proračun, zaduženi za sastavljanje agende, za sastavljanje konsenzusa članica. Države zapadne Europe zalažu se za 1 posto izdvajanja, a istočna Europa i Parlament zalažu se za skoro 2 posto BDP-a. Finska je bila za 1.06, a Ursula Von der Leyen je rekla da je prijedlog odbijen jer nije dvoljan za zelenu politiku i pitanje migracija. U Poljskoj se trodioba vlasti sada dovodi do diobe vlasti, sucima koji donose presude suprotne politici vlasti daje se otkaz, zato se predlaže da se financiranje iz proračuna Unije mora poštivati  vladavina prava”, rekla je Trubić Macan.