Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u današnjem Newsroomu gdje je, između ostaloga, govorio o gospodarskom rastu Hrvatske i nekretninskom boomu.
Komentirao je hoće li 2020. biti repriza 2019. godine.
“Pa u biti, da. U velikoj mjeri je to repriza 2019. godine. Stopa rasta koju sada projiciramo, vidimo za 2020. godinu, vrlo je blizu ove koju ocjenjujemo da smo imali 2019. – znači, 3 posto prema 2,8 posto”, kazao je guverner HNB-a u Newsroomu N1 Televizije.
VEZANE VIJESTI
“A i struktura tog rasta je dosta slična u smislu da značajniji udio sada ima ono što zovemo domaća potražnja, odnosno rast osobne potrošnje, investicija, manja inozemna potražnja (iako iznos inozemne potražnje i dalje raste). Tako da se u tom pogledu stvari bitnije ne mijenjaju, tako da je ta stopa nešto viša nego što smo ocjenjivali na jesen zbog toga što i naši glavni vanjskotrgovinski partneri očekuju nešto viši rast.”
“Cijela slika globalnog gospodarstva je nešto pozitivinija nego što je bila prije recimo tri mjeseca”, kazao je Vujčić.
Usporavanja velikih svjetskih gospodarstava prelijevaju se na druge, manje države
Budući da se prije tri mjeseca govorilo o recesiji i usporavanju hrvatskog i globalnog gospodarstva, a sada se čini kako je ta opasnost prošla, guvernera HNB-a smo upitali što se dogodilo u protekla tri mjeseca da se promijenila globalna projekcija gospodarstva.
#related-news_0
“Uvijek postoje neki ekonomisti koji najavljuju recesiju, pa onda ako je najave pet puta, šesti put su u pravu. Znači, ako često najavljujete, jednom ćete biti u pravu”, rekao je guverner HNB-a i dodao sljedeće:
“Ja bih rekao da neki opći konsenzus nije bio možda o recesiji, ali je bio sigurno o snažnijem usporavanju, nego što ga sada vidimo. Recimo, rast eurozone je ispod 1 posto, SAD možda prema kraju godine ide prema nultoj stopi rasta ili recesiji, čak kada se ispušu fiskalni poticaji koje je dobilo to gospodarstvo.”
“Ono što smo vidjeli je da značajno usporava najjače europsko gospdoarstvo, to je Njemačka, uz Italiju koja i ovako nije puno rasla. Ali je u Njemačkoj prvenstveno automobilska industrija imala snažno usporavanje. I to se onda odražavalo i prenosilo i na druge zemlje.”
Utjecaj trgovinskog rata između Kine i SAD-a
“U Hrvatskoj smo mogli vidjeti da je najsnažnije bilo pogođeno upravo industrija, industrijska proizvodnja. Zašto? Zato što se usporavanja kod vanjskotrgovinskih partnera prelijeva. Ali to je bio slučaj u cijeloj Europi. Imali smo usluge koje su relativno stabilna (lagano padaju) i indsutrijsku proizvodnju koja je snažno padala. Industrijska proizvodnja je prvenstveno snažno padala zato što je došlo do uvođenja carina i zato što su se javile daljnje nesigurnosti oko trgovinskih uvjeta.”
“To je počelo s trgovinskim ratom zmeđu SAD-a i Kine koje je naravno naštetio ostatku svijeta, budući da su to dvije najveće ekonomije na svijetu. I nije bilo naravno jasno hoće li se on zaoštriti, čak i proširiti ili ne.”
#related-news_0
“Sada, krajem godine, su te tenzije popustile, izgleda da će se trgovinski odnosi ponovo liberalizirait, a ne dalje zaoštriti. Tako da se to vidi u optimizmu industrije, cijelog poslovnog svijeta i u prognozama za cijelu 2020. godinu.”
Na pitanje kako će se Brexit odraziti na naše gospdoarstvo Vujčić je rekao kako će se on prvenstveno odraziti na Veliku Britaniju.
“Prvo sad imamo razdoblje u kojem treba ispregovarati uvjete izlaska Velike Britanije. No, što god se ispregovaralo, najveći utjecaj će biti na Veliku Britaniju, manji će biti na kontrinentalnu Europu.”
“Sve simulacije pokazuju kako će tim izlaskom gospodarstvo Velike Britanije biti negativno pogođeno, a u Europi one zemlje koje su bliže toj državi i koje s njom više trguju (Nizozemska, Danska, Njemačka) će biti više pogođene, a mi bi trebali biti relativno manje pogođeni, prvenstveno kroz drugu derivaciju tog utjecaja, kroz naše vanjskotrgovinske partnere poput Njemačke.”
Zašto Hrvatska ne može ostvariti veći gospodarski rast?
“Sve procjene su da je makroekonomska situacija jako dobra, da su fiskalno-monetarna politika na pravom putu, smanjuju se vanjske ranjivosti gospodarstva, smanjuje se vanjski dug.”
“Međutim, ono što je potrebno za snažniju stopu rasta su one stvari koje stvaraju uvjete poslovanja boljima, a to su uvijek strukturne stvari, prvenstveno regulacija tržišta proizvoda, rada, usluga, pravosuđa. To su stvari na kojima Hrvatska mora poraditi.”
Krov treba popravljati za vrijeme sunca, ne kiše
I Međunarodni monetarni fond je u posljednjem izvješću naveo kako se gospodarski rast Hrvatske više može pripisati sreći. S obzirom na to, guvernera HNB-a upitali smo kako bi se hrvatsko gospodarstvo moglo pripremiti na globalno usporavanje i možebitnu recesiju.
#related-news_0
“Krov treba popravljati za vrijeme sunca, a ne za vrijeme kiše. Stoga je najbolje što više tih strukturnih reformi činiti u ovakvim uvjetima kako bi gospodarstvo bilo otpornije u trenutcima kada dođe do usporavanja ili recesije.”
“Kada do toga dođe, tada je bolje povećati potrošnju kako bi se recesija ublažila, ali samo ako se za to ima prostora. A to ovisi o dugu. Ako je dug visok, vi potrošnju tijekom recesije možete povćavati samo dodatnim zaduživanjem. Ako vam je dug već visok, onda vi tog prostora više nemate.”
Dodao je i sljedeće: “Zato i kažemo kako je fiskalna politika koja nema suficit u razdoblju rasta, u razdoblju resecije prociklična, odnosno onda se i javna potrošnja počinje smanjivati, prihodi padaju, pa i državna potrošnja treba padati.”
U dobra vremena potrebno je smanjiti razinu duga
“Stoga je u ova dobra vremena potrebno smanjiti razinu duga. To je ono što se dobro radi. Znači, nama pada udio javnog duga u BDP-u za 2,5 do 3,5 posto. Ali je ta razina duga još uvijek dosta visoka. Mi trebamo težiti prema razini javnog duga ispod 60 posto BDP-a i to nam onda otvara veći prostor za takvo prociklično djelovanje.”
Guverner HNB-a osvrnuo se i na nekretninski boom u Hrvatskoj.
#related-news_0
“U zadnjem kvartalu smo po rastu cijena nekretnina biti treći u Europi s dvocifrenim rastom cijena nekretnina. Tada sam upozorio da ono što vidimo je pjena na tržištu uzrokovana tim dvocifrenim rastom.”
“Ne mislim da u ovom trenutku možemo govoriti o nekretninskom balonu, ali da o boomu. Cijene brzo rastu. Ne vidimo još uvijek da su one precijenjene, jer su krenule rasti sa relativno nižih razina. Ali ako bi se nastavio ovaj rast, recimo iduće tri godine, onda bismo mogli govoriti o balonu cijena nekretnina. I tu moramo biti oprezni.”
Ljudi stanove plaćaju u gotovini
“Ono što tu vidimo je da je u najvećoj mjeri izbor rasta cijena tih nekretnina činjenica ne da se ljudi zadužuju (kao što je bio slučaj prije krize), sada je to gotovina, keš. Ljudi dolaze, bez da se zaduže kupovati i ulagati u nekretnine. Zašto? U dobroj mjeri zato što banke nude vrlo niske kamatne stope, praktički nula. I sad nakon nekoliko godina je dio ljudi odlučio uložiti u nešto što će imati nekakav povrat.”
#related-news_0
“Mi imamo dosta snažne mjere, tzv. omjer duga kojega možete imati prema vašim prihodima. I to je ova naša preprouka koje smo dali bankama da ne mogu davati kredite ljudima koji nemaju dovljno prihoda da podnesu to. Takve mjere, međutim, ne pomažu, ako ljudi dolaze sa kešom. Tu nema prostora onda za politiku” istaknuo je guverner HNB-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
