Velimir Šonje, analitičar godine za 2019. godinu po izboru Privrednog vjesnika, te Hrvatske gospodarske komore, u Točki na tjedan komentirao je stanje u hrvatskom gospodarstvu, onome što nas čeka nakon Brexita, te druga ekonomska pitanja.
Koliko će u 2020. godini na ekonomska zbivanja utjecati predsjednički i parlamentarni izbori?
“Predsjednik u gospodarskoj politici nema nekih velikih ingerencija. Predsjedanjem Europskim Vijećem mnogi pokušavaju argumentirati da je to i gospodarski važan događaj. On je politički neminovno važan, ali gospodarske implikacije su gotovo nebitne. Da je Hrvatska nevidljiva i nebitna zemlja, moglo bi se reći da taj događaj ima utjecaja na ekonomsku razinu, ali mi smo važna i vidljiva članica EU-a, ali i globalno, pa se reakcija ekonomske zajednice ne može očekivati. Ne očekujem značajne efekte predsjedanja na našu ekonomiju, osim boljeg punjenja hotela u Zagrebu”, rekao je Velimir Šonje.
Kako će Brexit utjecati na Hrvatsku?
VEZANE VIJESTI
“Saga o Brexitu se nastavlja. Iako je nakon prosinačkih izbora jasno da Brexit nastupa 31.01. uopće nije jasno ono što će se poslije događati. Pregovori o eventualnom vanjskotrgovačkom sporazumu se nastavljaju, a eventualni neuspjeh tih pregovora može ozbiljno oštetiti gospodarstvo Velike Britanije, ali i EU.
Velika Britanija je iznimno važno tržište za europske industrijske i poljoprivredne proizvode. Njemačkoj se u Europi upravo u Britaniji, nakon same Njemačke, nalaze najvažniji kupci. Poljskoh 6-7 posto izvoza otpada na Britaniju.
U Hrvatskoj nam to izgleda daleko, oni nama nisu bitan vanjskotrgovački partner, no za mnoštvo drugih zemalja Britanija je jako bitna. U drugom se krugu, preko Austrije, Njemačke i drugih zemalja, negativni efekti prelijevaju i na nas. Brexitom se, kada stupi na snagu, neće ništa značajno promijeniti. Transport, razmjena itd. No vrlo je kratak rok koji je Boris Johnson postavio za rješavanje tih pitanja, ali gledajući kroz povijest iznimno je nerealno da bi se bilo kakav kvalitetan sporazum mogao postići do kraja godine”, rekao je Šonje.
#related-news_0
U šestomjesečnom razdoblju jedna od najvažnijih stvari koja će biti pred Europskom Komisijom, pa i nama kao predsjedateljicom, je donošenje višegodišnjeg financijskog okvira. Koji je hrvatski interes u tom proračunu?
“Mi smo u ovom okviru u kojem se nalazimo imali 10.7 milijardi eura iz EU fondova. Ukupno je to oko 20 posto našeg BDP-a, a i na godišnjoj razini to je 2-3 BDP-a, što je iznimno značajan iznos i za financiranje tekućih rashoda, te za razvijanje projekata i u javnom i u privatnom sektoru. Velika Britanija je činila oko 18 posto europskog gospodarstva, nešto manje od toga je doprinosila europskom proračunu i nužno je znati da druge zemlje neće prihvatiti potpuno kompenzirati rupu u proračunu – taj će se proračun nešto smanjiti. S aspekta šire europske politike ključno je hoće li se u budućnosti razvijati neki novi transferi među državama”, rekao je Šonje.
Simbolički preuzimamo predsjedanje EU, a kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji mi smo na dnu Europe. Je li početničko nesnalaženje na velikom tržištu razlog zaostajanja Hrvatske?
“U povijesti možemo tražiti neka opravdanja. Sigurno da su rat i kasni ulazak u EU odigrali određenu ulogu u sporijem razvoju Hrvatske. Od 2009-2014. godine smo ostvarili najveće zaostajanje, što zbog neulaska u EU, što zbog krize. Mi smo ulaskom u EU dobili dodatan vjetar u leđa za izlazak iz krize, ali rupa u koju smo upali prije toga se dogodila dobrim dijelom zbog vlastitih slabosti. Oko toga da ne koristimo EU dovoljno bih se djelomično složio, treba nekoliko godina da se zemlja zahukta. Ni druge zemlje nisu idealno koristile fondove u samom početku, kroz godine to naučite.
Mi smo povukli, u smislu keša – stvarnog novca – tek tri milijarde od onih 10,7. Ugovorili smo mnogo više, i to je dobro. Kroz naredne tri, četiri godine će taj ostatak novca dospjeti.
Nama je važnije da nam novac ide u djelatnosti gdje se podiže proizvodnja i povećava zapošljavanje. Grčka i Bugarska su dugo raspolagale europskim novcem, ali nisu njime uspjele pokrenuto gospodarstvo, pa bi trebali pripaziti da se to i nama ne desi.
Druge zemlje u srednjoj Europi, Poljska i Mađarska, rastu po višim stopama od nas i oni nam odmiču – dakle, drugi koji hvataju priključak napreduju bolje od nas, jer su bolje proveli reforme u gospodarstvu”, rekao je Šonje.
Može li se izračunati trošak korupcije u Hrvatskoj, njezin negativan efekt na gospodarstvo?
“Egzaktno je gotovo nemoguće, no generalno razina korupcije utječe na ekonomski rast, a to potvrđuju ekonomska i politološka istraživanja. Naša je kultura dosta, historijski gledano, opterećena autoritarnim rješenjima, postoji uvjerenje da kada imate jednu točku odlučivanja negdje u vrhu, zna se kome treba ići, kod koga tražiti dozvole i da će se to riješiti. Međutim, nekorumpirane zemlje, sjever Europe, zapad Europe ili nisko korumpirane zemlje, zapravo su puno uspješnije zemlje, s razvijenom demokracijom, transparentnošću, institucijama”, kazao je Velimir Šonje.
Kada se govori o fiskalnoj politici 2019. godinu obilježili su – porezna reforma, rasterećenje plaća, dijeljenje plaća u javnom sektoru, pokrivanje jamstava za brodogradnju i rušenje mirovinske reforme. Kakav će biti efekt ovih događaja na ekonomska zbivanja u Hrvatskoja?
“Porezna reforma ima pozitivne efekte. U 2020. startamo s nekim rasterećenjima na poreza na dohodak i poreza na dobit. Generalna ocjena je pozitivna. S druge strane, unatoč rasterećenjima, nama taj zagriz poreza, dohodaka i drugih davanja državi u gospodarstvu je vrlo velik, a s druge strane se podižu tekući državni rashodi. Umjetno sve izgleda dobro – ovdje smo malo rasteretili privatni sektor, i dalje prihodi države brzo rastu, a rashodi rastu još brže ili jednakim tempom”, pojasnio je.
Možemo li onda govoriti o rasterećenju?
“Statički da, to jest rasterećenje. S druge strane, obzirom da se proračuni pune i dalje vrlo izdašno i nakon tih rasterećenja, možete reći da se strukturno u državi ništa ne mijenja.
Osvrnuo se i na mirovinsku reformu. “Ideja o pomicanju dobne granice za umirovljenje je zapravo dobra ideja. To što je došlo do deforme te reforme nije tragedija jer se drugim mjerama, povećanjem stope aktivnosti i zaposlenosti među starijim radnicima mogu se na period iod desetak godina kompenzirati. Produženje radnog vijeka će za pet, deset, dvadeset godina ponovno doći na dnevni red”, rekao je.
Dignut nam je kreditni rejting. Može li se – zbog nagle rastrošnosti javnog sektora na kraju godine, zbog jamstava koja su došla na naplatu, pa i zbog pada mirovinske reforme – ponovno dogoditi da kreditni rejting klizne u smeće?
“Za sada ne, dok imamo gospodarski rast, a on će se ove godine i dalje nastaviti prema svim prognozama, i dok ta rastrošnost ne eksplodira, dotle se kreditni rejting neće kvariti.
Uvođenje eura može bitno popraviti hrvatski kreditni rejting i kompenzirati sve eventualne negativne efekte koji bi se mogli pojaviti”, smatra Šonje.
Mjera za mlade – koliko gađa problem nezaposlenosti?
“Konceptualno je problematična iz dva razloga. Kad ste otvorili tu Pandorinu kutiju da nekom dobnom segmentu smanjite nešto, postavlja se pitanje zašto ne smanjite i drugima. Konceptualno je to otvaranje Pandorine kutije sa nesagledivim posljedicama.
Najveću korist imaju oni sa višim dohotcima, a oni sa nižim ionako nemaju neke koristi od dodatnih rasterećenja jer porez na dohodak ionako ne plaćaju. Mislim da su to dva razloga koja ukazuju da se ovdje radi se o čistom populizmu koji je vjerojatno predizborne prirode i mislim da neke velike koristi od toga neće biti”, prokomentirao je Šonje.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
