Među brojnim europarlamentarcima koji su se obratili premijeru Andreju Plenkoviću nakon njegova predstavljanja prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije bila je i Šveđanka Malin Björk.
‘Vaše predsjedništvo kaže da se želite usredotočiti na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama. Osobno sam, nakon što pročitala izvješća, obišla područja koja ste spomenuli na sjeveru Bosne i na tom dijelu Hrvatske. Bilo je 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 lani’, poručila je Björk.
‘Nakon što sam pročitala izvješća o brutalnosti hrvatske granične policije, moram priznati da su priče ponekad bile još i gore: bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok doista je bila strašna. Civilno društvo pokušava pokazati solidarsnot prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti’, upozorila je europarlamentarka iz Švedske.
Dodala je da se ‘niti jedna država članica ne bi trebala ponašati tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi’.
‘Doista, tome treba stati na kraj. Treba postojati jedan neovisni mehanizam za praćenje stanja i moramo jasno reći da Hrvatska ne može ući u Šengenski prostor ako se ne zaustavi takva situacija’, zaključila je Björk, članica Klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice, prenosi Tportal.
Malin Björk posjetila je granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća “pushbackova”, prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka.
Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom “vrlo kratkom” posjetu granici i sama vidjela 25 “pushbackova”.
Plenković: Hrvatska neće dopustiti da postane hotspot
“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca.
Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.
Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila.
“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga”.
Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo.
“To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti”, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
