Pred odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta, danas su stigli hrvatski ministri Božinović i Bošnjaković, predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja, ali se nisu najbolje proveli.
Prvo je na Twitteru, zastupnica Liberala iz Mađarske Ana Julija Donat objavila kako su je uvodne riječi sa sporadičnim spominjanjem vladavine prava zabrinule oko odlučnosti Hrvatske da napravi korak naprijed prema vladavini prava, stanju demokracije i ljudskih prava u Europi.
15 minutes of introduction at @EP_Justice by the ?? #presidency with only sporadic mentions of #RuleOfLaw leave me quite worried about how determined @EU2020HR will push @EUCouncil to move forward wrt rule of law, democracy and fundamental rights. pic.twitter.com/lZ5DSVVUiX
— Anna Júlia Donáth (@donath_anna) January 27, 2020
Nakon toga su zastupnici lijevog bloka izrešetali ministra pitanjima oko tretmana migranata, torture na granicama. Neki od njih u rukama su držali fotografije s granice, te situacija push-backova iz Hrvatske.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je u Bruxellesu sve optužbe na račun postupanja hrvatske policije prema migrantima, ističući da nema dokaze za tvrdnje koje su iznosili brojni zastupnici Europskog parlamenta.
Najveći dio istupa članova Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta odnosio se na postupanje hrvatske policije prema migrantima. Više njih pokazivalo je fotografije ljudi i djece s masnicama i ozljedama za koje tvrde da su rezultat postupanja hrvatske policije, a rasprave je na trenutke bila vrlo oštra, ponekad i uz povišene tonove.
Zastupnica Cornelia Ernst iz njemačke stranke Ljevice pokazala je fotografiju muškarca koji tvrdi da ga je izgrizao policijski pas, da je molio policiju da zaustave psa te da su policajci na kraju pljeskali psu. Još su neki zastupnici iznosile tvrdnje nekih ljudi da je policija protiv njih koristila elektro šokere.
“Policijski psi moraju imati brnjice, a što se tiče elektro šokera hrvatska ih policija uopće nema. To su lažne optužbe”, odgovorio je ministar Božinović. Dodao je da migranti koji nezakonito pokušavaju ući nemaju nikakve dokumente sa sobom. “Ako je nekom potrebna međunarodna zaštita zašto bi onda krio svoj identitet”, rekao je Božinović.
Ističe kako je Hrvatska suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju i da su najvećim dijelom ekonomski migranti, a sve manje izbjeglice, koji su bili najbrojniji tijekom vrhunca izbjegličke krize 2015. i 2016.
“Ti ljudi pokušavaju doći do bogatijih zapadnih članica. Mi imamo najdulju kopnenu granicu, a druge dvije, nama susjedne, članice postavile su bodljikavu žicu. Mi se svakodnevno moramo baviti ljudima koji ne žele ostati u Hrvatskoj, oni žele u zapadne članice, koje nisu spremne prihvatiti ih. Kada bi ih oni htjeli primiti, mi bismo mogli pomoći, ali nigdje nisam čuo da ih netko želi prihvatiti. Umjesto toga, krivite hrvatsku policiju, ali uvjeravam vas da nećete naći dokaze vaše tvrdnje”, rekao je Božinović.
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je kako nije riječ o nekoj maloj skupini, nego o stotinama tisuća ili milijunima ljudima koji su u pokretu i u potrazi za boljim životom na zapadu.
“Ja imam razumijevanje za ljude koji žele bolji život, ali mi u EU-u moramo se dogovoriti što želimo s njima, riječ je o milijunima ljudi”, rekao je.
Ponovio je, kada je riječ o optužbama o nasilnom vraćanju migranata, da hrvatska policija na temelju hrvatskog i europskog prava te istaknuo da su ti ljudi smješteni u brdovitom i šumovitom području u susjednoj Bosni i Hercegovini odakle pokušavaju nezakonito ući u Hrvatsku i nastaviti dalje prema zapadu.
“Nijedna od tih izjava o navodnom nepropisnom ponašanju hrvatske policije nije uzeta u Hrvatskoj, sve su iz BiH ili Srbije i bez ikakvih dokaza i bez barem približnih podataka gdje se i kada to dogodilo”, rekao je Božinović.
“Možete li mi objasniti kako netko tko želi međunarodnu zaštitu izbjegava svaki dodir s vlastima koje su im obvezne dati zaštitu i odlučuju se na ilegalni prijelaz mimo graničnih prijelaza?”, zapitao je Božinović.
“Želio sam poslati poruku da se Europa mora postaviti prema pitanju migracija kao jednom od ključnih pitanja za samu budućnost ukupnog europskog projekta. Mi ovdje ne razgovaramo o nekim malim skupinama ljudi nego o stotinama tisuća i milijunima. Mi moramo početi razlikovati stvari da onaj tko treba međunarodnu zaštitu treba mu je omogućiti, a oni koji žele živjeti na zapadu to mogu željeti i to je legitimno, ali nitko nema obvezu da im to omogući”, izjavio je novinarima nakon rasprave Božinović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
