Čak 85 posto maturanata u Hrvatskoj želi i planira studirati, a njih 67,5 posto planira ići na posebne pripreme za polaganje državne mature. Pokazuje to najnovije istraživanje Instituta za društvena istraživanja, kao jedno od najopsežnijih te vrste među hrvatskim učenicima.
U istraživanju je sudjelovao 4501 maturant iz 59 javnih srednjih škola (koje predstavljaju uzorak od 16 posto), a provedeno je od prosinca 2017. do siječnja 2018. Ukupno je sudjelovao 13.301 učenik prvog, trećeg te završnih razreda četverogodišnjih i petogodišnjih srednjoškolskih programa, piše 24sata.
“Činjenica da 85% učenika ili namjerava ili još uvijek ne zna hoće li pohađati organizirane pripreme ukazuje na izrazite nedostatke srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te posebice prijelaza iz srednjoškolskog u visokoškolsko obrazovanje”, u svojoj analizi navode voditelji istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.
VEZANE VIJESTI
Rezultati pokazuju kako u svim dijelovima Hrvatske učenici u jednakoj mjeri idu na pripreme za državnu maturu koja, napominju, uvelike određuje prijelaz iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje.
Tako je u istraživanju tek 14 posto sudionika istaknulo kako ne planira pohađati pripremni tečaj, dok ih se 18,5 posto nije izjasnilo. Od onih 67,5 posto koji planiraju ići na pripreme, 34,7 ih planira ići na pripreme u školi (besplatne), 32,8 posto ih planira pohađati pripreme u privatnim učilištima ili uz plaćene mentore, 20,9 posto planira kombinirati, dok ih se 11,9 posto planira pripremati samostalno.
A zbog takvih potreba među učenicima, ističe se u istraživanju, plaćene pripreme doživjele su izrazito tržišno profiliranje. No ono što autori istraživanja vide kao veliki problem je raslojavanje među učenicima prema financijskim mogućnostima njihovih roditelja.
Gotovo 30 posto učenika više na pripremama
Prema prihodima kućanstava vidi se kako učenici najvišeg ekonomskog statusa (oni u obiteljima s prihodima većim od 15.000 kuna) u mnogo većem postotku idu na plaćene pripreme, njih 49,4 posto. S padom ekonomske moći obitelji pada i planiranje pohađanja priprema kod privatnika.
U skupini učenika čije obitelji imaju prihode najmanje od 5000 kuna, njih 21,4 posto odlučuje se za plaćene pripreme, dok ih 46,9 posto bira pripreme u školi. A iako već godinama nadležne institucije upozoravaju na to kako plaćene pripreme nisu bolje od programa u školama, činjenica je da učenici iz generacije u generaciju sve češće biraju upravo plaćene programe ili kombinaciju plaćenih i neplaćenih priprema u školama.
Istodobno, oni koji ih si ne mogu priuštiti, dovedeni su u položaj u kojem nemaju mogućnosti pripremiti se za maturu koliko žele, ističu Jokić i Ristić Dedić, a prenosi 24sata.
*Rezultati prikazani u ovom Izvješću nastali su temeljem podataka prikupljenih u znanstvenoistraživačkom projektu „Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe preko Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU)“ kojeg je financirala Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
