Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić komentirao je odluku Vrhovnog suda koji je promijenio prijašnji stav o zastarama potraživanja na temelju ništetnih ugovora za kredite tako da zastara počinje teći od pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje ništetnost ugovora i zahtjeva za isplate na temelju toga.
“HUB vrši pritisak na sud od samog početka rada Udruge Franak, prije svega plašenjem da će bankarski sustav propasti ako oni budu morali vratiti dug. Oni plaše i suce koji razmišljaju o tome hoće li propasti banke pa time i država.
Presuda Vrhovnog suda nije donesena na temelju slučaja švicarac, odnosi se na opći pravni sustav u Hrvatskoj. Pretpostavljam da se radi o reviziji na presudu suca Vlade Skorupa sa Županijskog suda u Rijeci koji nije prihvatio staro shvaćanje Vrhovnog suda da ništetnost počinje teći od dana kada je ništetnost nastala, nego smatra da to obezvrijeđuje institut ništetnosti.
Zato zastara treba početi teći od trenutka pravomoćnosti presude kojom se utvrđuje ništetnost. Pravno shvaćanje kaže, ako smo ugovorili nešto što je ništetno, kada tužimo i dobijemo pravomoćnu presudu, od trenutka kada smo pravomoćno utvrdili ništetnost počinje teći zastarni rok na temelju potraživanja te ništetnosti”, rekao je Goran Aleksić.
Odluka Vrhovnog suda dobra je i za banke
“To znači da je to dobro i za banke. Ja sam kredit ugovorio 2007. godine i ako bi sud u mom slučaju utvrdio ništetnost ugovora, to znači da i ja imam pravo dobiti ono što sam dao banci, ali i banka ima pravo dobiti ono što sam ja od banke dobio, pa će se ti iznosi prebiti, s tim da banka treba platiti i zateznu kamatu, zato jer je nepošteni stjecatelj.
VEZANA VIJEST
Da je bio stari stav, banka bi bila u potpunoj banani. Ne bi imala pravo ni na što, a ja bih imao pravo na zadnjih pet godina i zatezne kamate i ne bih imao više kredita. Ovo je jedna pravna pobjeda svih, pravde prije svega, jer je potpuno nepravedno bilo ono što je bilo do sada – da ništetnost imamo pravo utvrđivati dok smo živi, a nemamo pravo dobiti novac na temelju toga što nam je netko ugovorio nešto što ne vrijedi.
Pravno shvaćanje je takvo da zastara počinje teći danom utvrđenja ništetnosti, a pitanje je je li to utvrđenje po kolektivnom sporu ili je dan utvrđenja ništetnosti utvrđen po privatnom sporu. Ako je dan utvrđenja po kolektivnom sporu, onda po matematičkom principu bi trebali imati pravo na veliki dio kamata, jer je prošlo pet godina 13.06.2019. i tada počinje teći zastarni rok za prvo potraživanje.
Od tog trena prvih šest preplaćenih iznosa mi je u zastari, a ostalo ne bi trebalo biti, no sud će utvrditi kako će to tumačiti. Valutna klauzula sigurno nije u zastari do 2023. godine”, rekao je Aleksić.
“Usuđujem se tvrditi da i euro o kunski krediti danas imaju pravo na preplaćenu kamatu”, dodao je Aleksić.
HNB je propustio biti regulator kada su sve druge zemlje to učinile
“HNB je mogao vladi preporučiti da se valutna klauzula odnosi na euro. Za HNB bih rekao da su namjerno pridržavali lojtre bankama, i brinuli o njihovom profitu. HNB razmišljaju o tome kako, ako su banke u profitu, onda je to dobro za monetarni sustav, a ne razmišljaju o tome da je 300.000 ljudi opelješeno od strane banaka nepoštenom valutom – HNB smatra da je u redu za monetarni sustav da banke pelješe građane”, rekao je Aleksić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
