Hrvatska četvrta u svijetu po odlasku obrazovanih, gori smo od Jemena i Srbije

Časopis The Economist, pozivajući se na podatke Izvještaja o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2018. godinu, objavio je na svojem Instagramu infografiku prema kojoj Hrvatska zauzima neslavnu četvrtu poziciju u svijetu prema 'odljevu mozgova'.

Ispred Hrvatske su tek Haiti, Venezuela i susjedna Bosna i Hercegovina, dok su na ovoj nepopularnoj ljestvici odmah ispod nas: Rumunjska, Jemen, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Benin i Srbija. Hrvatska vlada je demografsku obnovu formalno stavila u fokus svoga djelovanja, ali iz priloženog se može zaključiti da mjere ne daju rezultate.

Iz Hrvatske posljednjih godina iselilo 230.000 ljudi

Hrvatsku je posljednjih godina napustilo 230 tisuća ljudi što je ogroman gubitak za malu zemlju posebno zato što gubimo najpametnije i najtalentiranije kadrove – inženjere, liječnike i znanstvenike koji odlaze u strane IT firme, bolnice ili na sveučilišta razvijenog svijeta.

Hrvatski demograf Anđelko Akrap za tportal je kazao da su podaci WEF-a alarmantni te je istaknuo da je riječ o dugoročnom problemu. Ostavio je tračak nade da će se stvari promijeniti nabolje u budućnosti, no za to će nam trebati mnogo umiješnosti i promjena načina na koji upravljamo ekonomijom.

“Nije potpuna propast i šansa za promjenu postoji jer u odnosu na druge zemlje s te ljestvice kod nas ipak postoji mogućnost povratka s promjenom gospodarske strukture”, smatra Akrap. To bi konkretno značilo da se ne oslanjamo samo na turizam kao nositelja i motor pokretač gospodarstva.

Turizam je jako osjetljiva djelatnost i malo je potrebno da se dogodi nekakva kriza, kakva se trenutno u svijetu događa s koronavirusom pa da cijela sezona propadne. Zbog toga, Akrap je mišljenja da država treba intervenirati kako bi oživjela lokalne zajednice i tu bi trebalo krenuti korak dalje od OPG-ova.

https://www.instagram.com/p/B7_5SOQFrW6/

“Ključni problem kod Hrvatske je to što se ne razvija u prostoru, odnosno sužava se prostor razvoja”, upozorava i dodaje da se Hrvatska zato stalno borila s velikom nezaposlenošću dok se iseljavanjem nije ispraznila. U malim gradićima danas, smatra demograf, izumiru djelatnosti i uglavnom su postali administrativni centri.

Više od petine Hrvata živi u inozemstvu

“Razvoj je spao na Zagreb, Split i okružje i turizam, a turizam ne treba visokoobrazovani kadar. Zato imamo jaki odljev visokoobrazovanih ljudi, jer se ne otvaraju takva radna mjesta”, razočaran je Akrap koji je dodao i da se uvijek javlja pompa oko otvaranja manjeg broja gospodarskih subjekata koju su uglavnom opet u Zagrebu ili Splitu, manje u Rijeci koja također mnogo gubi demografski…

Nakon Malte, najveću stopu emigracije u Europskoj uniji ima Hrvatska, 21,9 posto stanovništva, što znači da više od petine stanovništva živi u inozemstvu. U izvješću Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji”, koje analizira migracijske trendove i zemljama nudi preporuke, upozorava se na problem “odljeva mozgova”, piše tportal.

Njihovi podaci pokazuju da visokoobrazovane osobe čine čak 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto emigranata iz Latvije, oko 40 posto iz Albanije, Makedonije, Rumunjske, te oko 27 posto iz Hrvatske.