O politici i kulturi u Hrvatskoj u Pressingu je govorila redateljica i vlasnica portala teatar.hr Nora Krstulović.

Ni predsjesnica države, premijer niti predsjednik Sabora nisu bili na otvorenju Rijeke Europske prijestolnicu kulture 2020. Nazvali ste to najsramotnijim događajem u suvremenoj hrvatskoj povijesti.

“Europska prijestolnica kulture je najveći europski kulturni projekt koji neki grad u Hrvatskoj može dobiti, i to ne administrativnim redom, kao predsjedanje Vijećem EU-a, da vam padne u krilo, nego se za to kulturni radnici moraju izboriti u jednom teškom procesu pripreme projekta, o čemu odlučuje Europska Komisija. Mi u Hrvatskoj nismo nikad imali jedan tako produkcijski složen projekt i kada po prvi put jedan hrvatski grad ima tu čast i pokazuje svoje kapacitete da realizira taj projekt, premijer države koja predsjeda Vijećem EU-a ne samo da ne dođe na to događanje, nego i on i vlada i predsjednica se u svojoj komunikaciji na društvenim mrežama prave da se on nije dogodio. Oni poručuju Europskoj uniji da je za vrijeme mandata ove vlade na čelu Vijeća sektor kulture potpuno nevažan, a da onaj hrvatski sektor kulture preziru”, rekla je Nora Krstulović. 

Dodala je kako isprike za državni vrh nema, jer se datum otvaranja Rijeke EPK znao godinama unaprijed.

“Znali smo da će Rijeka biti prijestolnica kulture prije nego što se znalo da će Hrvatska predasjedati Vijećem EU-a. Mislim da državni vrh treba stalno pitati zašto se nisu pojavili. Službeni kanali komunikacije hrvatske Vlade, kao i predsjednice i premijera, samo što ne komemoriraju početak graditeljske sezone u Žaboriću, ali su zaboravili da je Hrvatska dobila tu ogromnu čast i prvi put u EU jedna zemlja ima i prijestolnicu kulture i predsjeda Vijećem EU-a”, rekla je Krstulović. 

Na pitanje je li dolazak državnog vrha izostao jer je Rijeka ‘crvena’, redateljica kaže kako bi javni interes trebao biti iznad privatnog.

“Javni interes bi trebao biti iznad privatnog i dužnost je tih ljudi, zbog poštovanja prema kulturi i slanja poruke o toj kulturi, bila da budu tamo, sviđalo se to njima ili ne. Ne možemo normalizirati takve stvari.

Čula sam komentare da bi premijer bio tamo da nema unutarstranački rat u HDZ-u. Mislim da se, ako su to razlozi, moramo prestati zvati ozbiljnom državom. Europska prijestolnica kulture je projekt od javnog značaja. Premijer je, kao što je spominjano, mogao poslati video poruku ako nije mogao biti tamo osobno. Ali ovo apsolutno prešućivanje u međunarodnoj javnoj komunikaciji mi je neshvatljivo i beskrajno uvredljivo. Hrvatska se bar može pohvaliti uspjehom svojih kulturnih radnika i sportaša. Pored toga, predsjednica je skratila posjet Izraelu da bi prisustvovala polufinalu u vaterpolu”, rekla je redateljica.

“Političari bi bez obzira na svoj ukus i osobne preferencije trebali obavljati posao od javnog interesa. To je bio razlog zašto sam ja reagirala.

Evidentno je obavljen ogronam posao, samo je volontera bilo više od 300. Mi nismo imali prilike do sada imati ovakve projekte uz koje bismo odgojili generacije ljudi za razne segmente poslova, i koji bi mogli sudjelovati u organizaciji ovog projekta.

Rijeka je očito htjela ovim otvorenjem napraviti iskorak od nečega što se smatra srednjestrujaškom kulturom. U odmaku je uspjela. Mene daleko više zanima kako će teći ostatak projekta”, kazala je redateljica. 

Je li napad na zastavu SFRJ napad na umjetničku slobodu?

“Mislim da je to napad na zdrav razum. Kod nas većinom i najglasinje kulturu komentiraju oni koji za to nisu kvalificirani i ti su razgovori najčešće nekulturni. Puno se kulturnije u ovoj zemlji razgovara o sportu nego o kulturi. Smiješno mi je što i kolege iz medija upadaju u zamku toga da da u ogromnom broju programa se hvataju samo za one koji imaju neki dodir s bivšom državom. Ima na programu i puno intrigantnijih i važnijih stvari, ali da biste nešto o tome rekli morate biti kvalificirani”, rekla je Krstulović.

Kako Vam se čini program?

“Ima jako zanimljivih stvari, no uvijek mi se u projektima EPK najzanimljivijim čine projekti koji aktiviraju lokalnu zajenicu. Dovesti poznato kazališno ili glazbeno ime može svatko tko ima novca i vremena to organizirati.

Najveći će test biti kada dođe turistička sezona, jer se već dugo kultura koristi samo kao jedan dekorativni segment za poboljšanje turističkog prometa. Hoće li Rijeka uspjeti preživjeti sraz turizma, angažmana lokalne zajednice i umjetničkih programa – pitanje je.

Ideja da bi morali privući turiste radi određeni pritisak na program. Mislim da će biti još puno razgovora o financijskom i organizacijskom dijelu projekta, i nadam se da nam se neće dogoditi što i brojnim prethodnim prijestolnicama kulture, a to je pustoš u gradskoj blagajni i sila infrastrukturnih objekata za koje nema dovoljno programskih sredstava. Riječki EPK je jedan od najjeftinijih EPK. Maribor je imao budžet oko 200 milijuna, a Hrvatska 70.

Kada je riječ o hrvatskom kulturnoumjetničkom programu koji prati predsjedanje, on je sedam puta skuplji nego finski. Finska je prilikom predsjedanja EU-om na taj program potrošila 300.000 eura, a naše Ministarstvo kulture za sada troši dva milijuna eura.

Tu je sve, od pjesničkih večeri u veleposlanstvima do izložbi, koncerata Lada, nastupa kazališnih grupa… Ali u pet dana nisam uspjela saznati tko bira program, po kojim kriterijima, zašto to nije planirano ranije i zašto neki od sudionika nisu ni svjesni da su dio tog programa. Bilo bi dobro diznati tko je i kada to planirao i po kojim kriterijima. Pored toga, lani u listopadu smo shvatili da nam fali 10 milijuna kuna za taj kulturni program, koji je počeo tek sada”, rekla je Nora Krstulović. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.