Gosti Točke na tjedan bili su Rima Joujou Deljkić iz Predstavništva Europske komisije u Zagrebu i Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske. Govorili su o pravima potrošača, a osvrnuli su se i na prijedlog hrvatskog predsjedništva razmotriti povećanje minimalnog kašnjenja leta od tri sata.
Na početku su se osvrnuli na inicijativu vezanu uz zračni prijevoz.
“Naglasak da je tek inicijativa i prijedlog, ne bi trebalo staviti naglasak da je Hrvatska krivac ako se to usvoji. Ako se donese odluka da se ide s direktivom, nije dobro za potrošače, ali teško je u startu bacati neke filozofije i indicije”, smatra Vujović.
VEZANE VIJESTI
Deljkić je pak kazala kako sve ovisi o stupnju konsenzusa koji je postignut oko nekog prijedloga. “Ukoliko je stupanj konsenzusa visok, onda se direktiva brzo donosi. Kasnije kad bude direktiva važeća, treba imati potporu za njenu primjenu. To je tek u fazi prijedloga. Zračni promet se u zadnji deset godina učetverostručio. Bit će jako teško opslužiti taj promet i treba vidjeti koliko uistinu putnici zakasne tri sata nja odredište greškom kompanije”, ističe Deljkić.
Kampanja Europske komisije o pravima potrošača
“Hrvatski potrošači imaju cijeli niz prava koje im je članstvo u Europskoj uniji omogućilo, a Europska komisija cijelo vrijeme ažurira ta prava kako bi bila u trendovima. Treba istaknuti pravo na istinito oglašavanje, pravo na poštene ugovorre, pravo na sigurne proizvode i pravo na 14-dnevni povrat. Kada potrošač kupi proizvod preko interneta, tada on ima pravo vratiti taj proizvod bez objašnjenja. To pravo nema kupac koji proizvod kupuje u fizičkoj trgovini, jer se on ima priliku uvjeriti kakav je proizvod. Standardi se stalno unapređuju”, rekla je Deljkić.
“Moramo naglasiti da se radi o pravima unutar granica EU, a dosta hrvatski potrošači kupuju proizvode iz Kine. To vrijedi kada je kupovina obavljena u EU i da je trgovac registriran u EU. Mogu reći da su već prisvojili nekako to pravo da unutar 14 dana mogu zatražiti zamjenu i povrat novaca”, nadovezao se Vujović.
O sankcijama za one koje ne poštuju prava potrošača Deljkić kaže kako sankcije donosi svaka država članica za sebe, ali kako bi one trebale biti takve da imaju odvraćajući učinak.
Koliko su europske direktive žive na terenu u Hrvatskoj?
“Žive jesu, ali to se zove pravo potrošača koje se zove kolektivna zaštita. Sedam godina je proces Franak trajao i to je aposlutno pozitivan postupak. Pozitivno je to da su se suci prvi put susreli s takvom situacijom. I dan danas pravosuđe nema stručnjaka u kolektivnoj zaštiti”, ističe Vujović.
“Proces zaštite potrošača je uvijek isti. Potrošač ako je zakinut od trgovca, prvo se obraća trgovcu pismenim putem. Sustav je postavljen, samo se mora koristiti”, dodaje.
Deljkić se još osvrnula na provedbu kampanje Europske komisije o pravima potrošača u Hrvatskoj.
“Ciljane skupine bile osobe od 18 do 35 godina. U sklopu te kampanje Europska komisija je pokrenula web stranicu na hrvatskome jeziku na kojoj potrošači mogu saznati puno toga o pravima potrošača”, kazala je zaključno Deljkić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
