Hrvatska je među 17 zemalja članica Europske unije koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo označava nedostatak pristupa modernim oblicima energije, primjerice električnoj energiji, ili nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima.
Tako si oko 7,7 posto ukupne populacije ili preko 300 tisuća stanovnika u Hrvatskoj ne može priuštiti adekvatno grijanje tijekom zime, pokazuju podaci Eurostata za 2018. godinu. Uz to 17,5 posto osoba živi u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije, a čak 49,6 posto osoba živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje.
Gotovo 10 posto stanovnika EU-a ne može adekvatno zagrijati svoje domove
Predstavnik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković kazao nam je kako europska statistika o dohotku i uvjetima života procjenjuje da gotovo 10 posto stanovništva u cijeloj Europskoj uniji ne može održati svoj dom toplim na primjeren način, gotovo 16 posto živi u kućama koje su vlažne, trule ili prokišnjavaju, a oko 9 posto kasni u plaćanju režija.
Istraživanja pokazuju kako je jasno povezano da su dohodovno siromaštvo i energetsko siromaštvo povezani – gotovo svi siromašni su ujedno i energetski siromašni što je i očekivano, jer niski dohotci ne omogućavaju plaćanje ili kupovinu struje, plina, drva i održavanje stana, navodi Marković.
“Podaci Eurostata pokazuju kako više od 50 milijuna ljudi diljem EU ne može održavati svoje kuće primjereno toplima, dok se 161 milijun ljudi suočava s nesrazmjernim troškovima stanovanja, 87 milijuna živi u lošim stanovima i 41 milijun ima nepodmirene dugove za režije. Uz podatak da u EU živi oko 115 milijuna osoba koje su u riziku od siromaštva, ovo je ozbiljan pokazatelj da je rad na jačanju socijalne dimenzije Europske unije tek na samim početcima.”
Više od 5.000 osoba u Hrvatskoj živi bez pristupa električnoj energiji
A kakva je situacija u Hrvatskoj? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. godine više od 5.000 stanovnika Hrvatske u preko 2.000 stanova živi bez električne energije, kazala nam je Marija Mileta iz Zelene akcije. Ta udruga je odlučila 30 godina svog postojanja obilježiti humanitarnom akcijom “Zraka sunca – svjetlo nade” čiji je cilj u bar pet kućanstava u Sisačko-moslavačkoj županiji instalirati solarne sustave.
Instaliranje solarnih sustava planira se između ožujka i svibnja, nakon što sredstva budu prikupljena, a Zelena akcija je trideset godina postojanja poželjela proslaviti tako što će napraviti nešto drugačije za zajednicu – htjeli su pomoći onima koji nemaju pristup elekričnoj energiji te pritom ukazati na problem energetskog siromaštva.
Akcija koju je Zelena akcija pokrenula u suradnji s grupom Ljudi za ljude bazirat će se na kućanstva u navedenoj županiji, a Mileta ističe kako se radi o našim najsiromašnijim surađanima, ljudima koji žive u neadekvatnim uvjetima, izolirani su i uglavnom bez osnovne infrastrukture. Neki od njih, kaže Mileta, pristup struji čekaju duže od deset godina.
VEZANE VIJESTI
Iako su osobe koje žive u energetskom siromaštvo vrlo često oni koji žive u unajmljenom smještaju te rijetko imaju dovoljno sredstava za adekvatno grijanje, među energetski siromašnima naći ćemo i osobe koje su npr. vlasnici kuća/stanova i imaju prihode, ali su im troškovi energija toliko visoki da troše veliki dio tih prihoda upravo na grijanje, hlađenje ili održavanje doma.
Marković tako navodi kako se Hrvatskoj mreži protiv siromaštva često žale starije osobe na selima koji žive u kućama kako njihova mirovina od 2.000 kuna nije dovoljna za preživljavanje u zimskim mjesecima za povećane troškove kojima moraju osigurati drva po cijeni od 500 – 600 kuna po m3 ili druge energente na koje se griju, struju, komunalne naknade, vodu, čistoću.
Snažna povezanost dohodovnog i energetskog siromaštva
Kućanstva koja su najpodložnija energetskom siromaštvu kombiniraju niske dohotke s dodatnim stupnjem ranjivosti kao što su to kućanstva u kojima žive starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesnici (koji trebaju više energije zbog cjelodnevnog boravka u kućama) i jednoroditeljske obitelji, navodi Marković.
Nezaposlene osobe su također ranjivije u odnosu na zaposlene, a energetsko siromaštvo se pojavljuje u trenutku kada troškovi grijanja i drugi troškovi energije preuzimaju prevelik udio iz tjednog dohotka. Podaci o rastu cijena energenata zapravo prate povećanje energetskog siromaštva – prosječne cijene električne energije u EU porasle su u razdoblju od 2005. do 2011. za 29 posto, a plina za gotovo 20 posto, ističe Marković.
#related-news_0
Energetsko siromaštvo nepovoljno utječe i na zdravlje, pa tako Marković dodaje kako do toga najčešće dolazi zbog života u hladnim, lošim stanovima.
“Ljudi s niskim dohotcima često štede na grijanju zbog troškova ili se prebacuju na nezdravije oblike grijanja, kupuju opremu niske energetske učinkovitosti jer su oni energetski učinkovitiji skuplji. Neposredan utjecaj energetskog siromaštva često je zaduživanje (često s visokim kamatama i pod nepovoljnim uvjetima), kada osobe s niskim dohocima ne uspijevaju podmiriti dospjele račune”, kaže nam.
Na pragu siromaštva u Hrvatskoj živi 20 posto ljudi, a poseban oblik siromaštva je ono energetsko. Međutim, u Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane, nije definirana metoda za utvrđivanje i praćenje energetskog siromaštva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje.
U Hrvatskoj se također nosimo s nekoliko ključnih izazova, govori nam Marković, a to su niske socijalne naknade i visoki troškovi stanovanja i režija te velike diskrepancije u odnosu na mjesto stanovanja (selo – grad, klimatski uvjeti, veličina obitelji), stoga je važno naglašavati koliko su dohodovno siromaštvo i energetsko siromaštvo povezani.
Za humanitarnu akciju udruge Zelena akcija donirati možete putem službenog računa humanitarne kampanje Zelene akcije ili putem njihove GoGetFunding kampanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
