Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas je u Austriji započeo svoj drugi inozemni posjetu otkad je preuzeo dužnost.
Tijekom jednodnevnog službenog posjeta, susreo se s austrijskim predsjednikom, Alexanderom Van der Bellenom.
“Bila nam je obojici velika želja da održimo ovaj posjet odmah nakon formalne inauguracije gospodina Milanovića i sada je ovo prvi službeni posjet u inozemstvu koji je u Austriji i ovu gestu znamo cijeniti. Hrvatska i Austrija, kao što smo naglasili u našim razgovorima, mi smo vrlo dobri susjedi, vezani uskim, bliskim, prijateljskim vezama, moglo bi se reći gotovo obiteljskim vezama, ne samo zbog naših gradišćanskih Hrvata, živimo prednosti dviju susjednih zemalja bez zajedničke granice, ali nekad je to i od prednosti”, rekao je Van der Bellen.
“Nije mi svejedno kamo ću otići u prvi službeni posjet, bio sam u Sloveniji prije nekoliko dana i Slovenija i Austrija su ti naši susjedi, Slovenija u doslovnom smislu, u povijesnom i socijalnom ekonomskom smislu riječi Austrija. Drago mi je da sam ovdje prvi puta kao predsjednik hrvatske Republike i vjerujem da ćemo u toku mog i vašeg mandata surađivati. Imamo slične poglede na neka pitanja, doseg u tome nije isti, Austrija je nešto veća država, jedna od najbogatijih država, a Hrvatska raste i bori se za svoje mjesto pod suncem”, rekao je Milanović.
“Razmimoilaženja i sporova nema, otvorenih pitanja uvijek u određenoj mjeri ima, ali to pokazuje da zemlje imaju odnose, jer tamo gdje nema odnosa, nema ničega. Austrija je najveći investitor u hrvatsko gospodarstvo i to će manje ili više u godinama koje su pred nama ostati tako”, rekao je Milanović.
VEZANA VIJEST
Komentirali su situaciju na tursko-grčkoj granici.
Točka jedan je da druge članice Europske unije ili Unija sveukupno Grčku i druge zemlje tu na granici neće i ne smije pustiti same i mora se s njima razgovarati o situaciji, a kao drugo, meni nije poznato što turska Vlada, predsjednik Erdogan žele postići, bit će potrebni razgovori s Turskom da se vidi što žele. Turska trenutačno 3,5 milijuna izbjeglica ima kod sebe, ljudi uglavnom iz Sirije, i nije mi jasno što žele kod ove inicijative. Svi govore o nekakvoj prijetnji Turske, a čime se ovdje prijeti? Treće, dok se situacija u Siriji ne proimijeni, mi ćemo stalno biti suočeni s ovim problemom i znati da su ljudi pobjegli iz Sirije i pod kojim uvjetima se mogu ponovno vratiti u Siriju”, rekao je Van der Bellen.
“Ja sam se u izbornoj kampanji koja je bila nedavno držao dosta suzdržano kad je ta tema u pitanju, mada imam u tom području srećom ili nažalost veliko iskustvo i lijepo i traumatično u isto vrijeme. Vodio sam Vladu u to vrijeme i mislim da smo to tada odradili efikasno i humano. Mislim da je to bitno i predsjedniku Van der Bellenu. To su ti ideali koje u politici treba tražiti. Sad je prošlo 5 godina od tada i neke lekcije su se naprosto morale naučiti i usvojiti. Skoro četiri milijuna ljudi je prisutno u Turskoj. Ono što smo kao Europa prošli prije pet godina naprosto je nemoguće da se ponovi taj izbjeglički val. Naprosto nemoguće”, rekao je Milanović.
“Danas govoriti da se radi o ljudima koji su ugroženi u Turskoj ne odgovara istini, nije odgovaralo 2015., ali smo iz drugih stavova i stava Angele Merkel postupali drukčije. Pojam prognanika i pravila non refulmana, odnosno zabrane vraćanja natrag onoga tko traži azil i zaštitu se stavlja u drugi kontekst. Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”, rekao je Milanović.
“Situacija u Grčkoj zahtijeva više pažnje”, rekao je Van der Bellen.
“Danas kad Grčka nešto poduzima, vjerojatno će je se kritizirati što nešto poduzima. Što da Grčka radi? Što god da radi, ne valja. Jedino da na svom teritoriju zadrži veći broj ljudi koji žele ići u Beč, München, Stockholm. Nitko ne voli vidjeti ispaljen suzavac, ja ga 2015. godine kad sam bio premijer nisam koristio. Kako bih postupio danas da sam predsjednik hrvatske vlade – ne znam, ali radit ću na tome da zaštitim hrvatske interese”, rekao je Milanović.
Nakon sastanka s austrijskim predsjednikom Van der Bellenom, Milanović će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice u Austriji, s gradišćanskim Hrvatima u Hrvatskom centru u Beču.
Prethodno u kampanji najavio je da će u svom mandatu raditi na inicijativi “Alpe-Adria” koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju i Austriju pa nije slučajan odabir prva dva inozemna posjeta.
U četvrtak je u Otočcu ob Krki razgovorao sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Obojica predsjednika ističu predanost izgradnji prijateljstva između dva naroda. Arbitraža i ulazak Hrvatske u Schengen teme su važne za obje države, a Milanović i Pahor vjeruju da ih možemo riješiti kao civilizirane države.
Na početku izjave za medije nakon sastanka slovenski predsjednik Borut Pahor istaknuo je da je veliko zadovoljstvo i čast za njega i Sloveniju što je prijašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izabrala Sloveniju za posljednji posjet inozemstvu, a laska mu i gleda to kao izraz naklonosti i prijateljstva što je novi predsjednik Zoran Milanović odlučio da će njegov prvi posjet biti također Sloveniji.
Istaknuo je da si međusobno vjeruju jer se poznaju 16 godina, te iako postoje razlike između njih zalažu se za gradnju dobrog susjedstva i prijateljstva između dva naroda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
