Gost Novog dana bio je stručnjak s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap. Komentirao je situaciju na tursko-grčkoj granici nakon što je turski predsjednik Erdogan otvorio granice izbjeglicama i pustio ih prema Europi. U Turskoj se nalazi oko 3,5 milijuna izbjeglica, a nakon najnovijih sukoba turske i sirijske vojske taj bi broj mogao dodatno porasti.
“Brojni migranti su iz unutrašnjih dijelova Turske u organizaciji turskih središnjih vlasti organizirano autobusima dovezeni na granicu s Grčkom kako bi turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokazao EU i NATO-u što bi s moglo dogoditi ako ne podrže njegove ideje o vojnim aktivnostima na području Sirije”, analizira informacijski stručnjak Gordan Akrap.
Problem je, pojašnjava, i što će se situacija u Idlibu u Siriji dalje zaoštravati, Rusija će zaustaviti određene aktivnosti Turske primjenom aktivnih obrambenih mjera, a nije isključeno i da će sirijska vojska krenuti u osvajanje autoceste koja spaja Damask i Allepo.
VEZANE VIJESTI
“Od Nove godine snage sirijske vojske uz znatnu podršku ruske vojske oslobodile su 1500 kilometara kvadratnih prostora, na tom području nalazi se do 4,5 milijuna stanovnika koji su uglavnom protivnici Bašara Al Asada. Među njima ima i simpatizera i članova radikalnih terorističkih skupina koje su dijelovale na tom području za vrijeme vladavine Islamske države”, pojašnjava situaciju na tom području Akrap.
Analizira da Turska nije dobila očekivanu pomoć od EU i NATO-a. Podsjeća da je Erdogan izgubio dosta vojnika u sukobima u Siriji, a kako sirijska vojska uz pomoć Rusije napreduje tako izbjeglice kreću prema turskoj granici.
“Ovo je test kojim Erdogan izlaže EU i članice NATO saveza i pokazuje im što bi im se moglo dogoditi ako ne pristanu na njegove uvjete”, kaže Akrap.
Tvrdi da se radi većinom o ekonomskim migracijama pa nije nemoguće da Erdogan pokuša napraviti pritisak na EU. “Osobno ne vjerujem da će Erdogan povući krajnje aktivnosti kojima bi pokušao znatno ugroziti stabilnost EU jer od sredstava koje dobija iz EU ovisi njegova politička stabilnost u Turskoj”, rekao je i podsjetio da na posljednjim lokalnim izborima Erdoganova stranka nije dobro prošla, čak je izgubila Istanbul.
Sumnja da se može dogoditi scenarij iz 2015. jer vjeruje da je Europa sada spremna. “Problem je što Erdogan pokušava unutarnje probleme i probleme s kojima se susreće u Siriji riješiti na ovaj način.” Kaže i kako je sada u javnosti zemalja članica EU drugačije raspoloženje prema migrantima.
“Jedna razina pomaganja je primanje izbjeglica u svoje države, a druga je pomaganje na teritoriju na kojem se nalaze i osiguravanje uvjeta za njihov povratak kućama.
#related-news_0
Učinkovitost u suočavanju s krizama ne treba raditi na vlastitom teritoriju, nego ljudima treba pomoći odakle dolaze i gdje je kriza, smanjivanje tenzija, zaustavljanje rata i ulaganje u održivi razovj i to je ono što EU radi”, kaže, ali i dodaje da se ne nazire kraj sukoba. Štoviše, sumnja da će se situacija na Bliskom istoku smiriti u sljedećih 50 godina.
Kada je riječ o posljedicama izbjegličke krize na Hrvatsku kaže da sada nema potrebe za slanjem vojske na granicu. “Imamo dva do tri mjeseca dok se migrantski val, ako do njega dođe, prelije do nas.”
O ljudima koji su trenutačno u BiH i Srbiji kaže da imaju pravo zatražiti pomoć i azil i obratiti se međunarodnim organizacijama, ali smatra da se to ne događa jer migranti žele ići u Njemačku ili Švedsku jer znaju da su to socijalno osjetljive zemlje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
