Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu je govorio o javnozdravstvenoj krizi uzrokovanoj epidemijom koronavirusa, kao i migracijskom krizom na granici Grčke i Turske.

Prenosimo dio njegovog intervju za Večernji list. 

Bili ste u Grčkoj na granici s Turskom. Kakva je situacija iz prve ruke?

Posjet grčko-turskoj granici s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, na poziv našeg prijatelja premijera Kyriakosa Mitsotakisa, dogodio se u dobrom trenutku i s pravom porukom. A to je zaštita vanjskih granica i sigurnosti europskih građana. Najprije, posebno je važno da je ova Vlada desnog centra, koju vodi Mitsotakis, promijenila politiku u odnosu na Tsiprasovu vladu. Grčka policija čuva granicu i sprečava nezakonite migracije kopnenim putem iz Turske prema Grčkoj te na taj način štiti sigurnost i sprečava ubrzavanje dinamike migracijsko-izbjegličkog vala na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti.

Znači li to da ne treba biti straha od većeg priljeva migranata?

Trebamo svi biti na oprezu. Ljudi koji su došli blizu tursko-grčke granice već su neko vrijeme na teritoriju Turske. Oni su došli organizirano na taj prijelaz s informacijom da mogu ići prema Europi. Ta informacija nije točna i grčke vlasti o tome jasno govore i upozoravaju da ne dolaze uzaludno do granice jer dalje neće biti pušteni. A to je upravo ona politika koja je dominantna na razini EU, da sprečavamo nezakonite migracije. S druge strane, postoje nezakoniti prelasci prema grčkim otocima. To su destinacije gdje će se odvijati pokušaj prelaska Egejskog mora. Tu također Grčka pokušava kontrolirati situaciju, što je zahtjevnije nego na kopnenoj granici. Sastanak Vijeća unutarnjih poslova EU, kojim je predsjedao ministar Božinović, važan je zbog upućivanja zaključaka koji prije svega daju potporu i pokazuju punu solidarnost s Grčkom, šalju poruku da će se nezakonite migracije sprečavati, kao i da ljudi migranti i izbjeglice ne smiju postati žrtve te upućuju poziv Turskoj na dijalog. Važno je da se pridržavamo izjave iz 2016. i aranžmana koji su tada dogovoreni te tako gradimo buduće odnose između Turske i EU.

Koliko ovakva situacija može ići naruku populistima koji redovno koriste migrante za svoju političku agendu?

Puno sam puta rekao da nijedan fenomen nije toliko utjecao na političku arhitekturu Europe kao migrantska kriza kojoj svjedočimo zadnjih 4-5 godina. O tome posebno svjedoče izborni rezultati u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, kao i drugim članicama. Stoga treba izvući pouke iz tog iskustva i osigurati jedinstven pristup svih država članica te podupirati napore grčke vlade u zaštiti vanjskih granica. Moramo postići što prije dogovor i oko migrantske krize ujediniti Europu, a ne razjediniti i tako osnažiti populizam koji se hrani na ovoj teškoj sigurnosnoj i humanitarnoj situaciji. Sjetite se kako je dio aktera u Hrvatskoj pokušao izazvati histeriju i strah kod građana širenjem neistina o usvajanju Globalnog sporazuma o sigurnim, urednim i regularnim migracijama iz Marrakecha. A danas, kada imamo potencijalnu novu migrantsku krizu, kao pridružena članica Globalnog sporazuma kojim se reguliraju uređene, zakonite migracije, Hrvatske je još zaštićenija, zahvaljujući i neumornom radu više od 6500 hrvatskih policajca koji štite granicu. I tako će i ostati. Sigurnost hrvatskih građana neće biti dovedena u pitanje.

Govori se o slanju hrvatske vojske na granice, koliko je to izgledan scenarij u ovom trenutku?

U odnosu na 2015. i 2016., smanjen je intenzitet na toj ruti za 98 posto – ono što je tada bilo sto posto dolazaka, sad je svega dva posto. U kontekstu saznanja da postoji mogućnost da velik broj ljudi krene prema zapadnoj Europi, logično je da sve države koje su na toj ruti nastoje napraviti plan kako reagirati. Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, naravno da ćemo razmotriti mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima i hrvatska vojska, ako bude potrebno. To je, između ostalog, bila i jedna od točaka dnevnog reda sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Kako je protekao sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost?

U konstruktivnoj atmosferi. Sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost održao se u trenucima kada imamo dvije istodobne ozbiljne situacije – potencijalni migracijski val, a druga je širenje epidemije koronavirusa. Dominantna odgovornost i inicijativa je na Vladi. Mi smo oko koronavirusa na vrijeme reagirali, pratili smo situaciju u Kini i Wuhanu, analizirali dinamiku širenja virusa u Europi, bili u kontaktu s WHO-om, susjednim zemljama i Europskom komisijom. Provodimo sve odgovarajuće mjere. Zahvaljujem ministrima zdravstva i unutarnjih poslova, epidemiolozima, HZJZ-u, svim ostalim zdravstvenim djelatnicima i državnom inspektoratu na onome što su poduzeli do sada. Objedinjenim djelovanjem civilne zaštite i svih resora štitimo javno zdravstvo i sigurnost naših građana. Posebno vodimo računa o tome da smo turistička zemlja. Izbjegavamo bilo kakvo stvaranje panike, koja bi negativno utjecala na gospodarstvo, a pripremamo i paket mjera da pomognemo gospodarstvenicima koje bi ova situacija ugrozila.

U prva dva mjeseca predsjedanja izbile su dvije velike krize – koronavirus te ona migrantska. Kako je Hrvatska odradila svoj dio posla i jesu li zbog krize neke druge teme stavljene na čekanje?

Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu u najsloženijim temama. Tome svjedoči vrlo izrazita dinamika vanjskopolitičkih aktivnosti u protekla dva mjeseca. U Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta – Michela, Von der Leyen i Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije te predsjednika Revizorskog suda Lehnea. U Strasbourgu sam pred Europskim parlamentom predstavio program hrvatskog predsjedanja. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Conteom, predsjednikom Macronom, kancelarkom Merkel i premijerom Johnsonom. U Davosu smo bili na 50. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, u Portugalu na sastanku Prijatelja kohezije, dok smo u Bruxellesu održali neformalni susret s čelnicima zemalja jugoistoka Europe. Posebno je bio važan i susret sa Svetim Ocem u Vatikanu. Sve to pridonijelo je da smo uspjeli ponovno visoko na dnevni red EU staviti temu proširenja EU. Kruna predsjedanja bit će zagrebački sastanak na vrhu. Paralelno s time, dogodio se Brexit te uskoro započinjemo s pregovaračkim okvirom o budućim odnosima EU i UK, a istovremeno vodimo konzultacije i pregovore o novom europskom proračunu. Kad je riječ o koronavirusu, ministar Beroš predsjedao je već dvaput izvanrednim sastancima Vijeća za zdravstvo. Ministar financija Marić organizirao je s predsjednikom Eurogrupe telefonski razgovor ministara financija EU da preliminarno procijene gospodarske i financijske efekte širenja koronavirusa u Europi, s obzirom na to da je to jedan širi fenomen za koji moramo imati spremne odgovore i zadržati stabilnost gospodarstva. Što se tiče migracija, ministar Božinović predsjedao je Vijećem za unutarnje poslove EU, prekjučer su u Zagrebu bili ministri obrane EU, a primili smo i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. Jučer smo se sastali s ministrima vanjskih poslova EU, koji su vodili raspravu o situaciji u Siriji i odnosima s Turskom. Sve to pokazuje ozbiljnost utakmice koju Hrvatska danas igra na europskoj razini.

Bojite li se koronavirusa?

Važno je da svi mi imamo odgovarajuće mjere opreza i da se izbjegavaju kontakti koji mogu biti rizični. Što se mene tiče, izložen sam brojnim kontaktima jer sam stalno među ljudima. No nema nikakvog razloga za paniku. Imali smo i ozbiljnijih kriza s kojima smo se suočili u mandatu, pa ćemo i ovu riješiti.

Hoćete li pristati na debatu s Mirom Kovačem?

Debatu ćemo organizirati sljedeći tjedan. Svakodnevno u kampanji obilazimo teren i razgovaramo s našim članovima diljem Hrvatske, a usto se bavimo i odgovornim državnim zadaćama. Našim članovima poznato je da sam dvaput išao u sučeljavanja sa Zoranom Milanovićem, što su bile prve premijerske debate nakon 2003. godine, kao i na europskim izborima s Nevenom Mimicom. Oba puta HDZ je pobijedio.

Zašto mislite da imate bolji koalicijski potencijal od Kovača i jeste li spremni na suradnju s Miroslavom Škorom?

Ni gospodin Kovač ni alternativci nemaju nikakav koalicijski potencijal jer nisu još ni dobili izbore u HDZ-u, a kamoli parlamentarne izbore. Prvo ćemo dovršiti unutarstranački proces, a onda ćemo se pripremati za parlamentarne izbore, na kojima idemo po još jednu pobjedu. To alternativci ne mogu osigurati HDZ-u, kao što nisu ni 2015. Poslije izbora tražit ćemo partnere na programskoj i svjetonazorskoj osnovi. Važno je da HDZ nakon unutarstranačkih izbora iziđe jedinstven i složan. Nejedinstvo HDZ-a ide u korist SDP-a. Kad je složan, HDZ pobjeđuje, a to ćemo uz brojna postignuća naše Vlade i ostvariti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.