Nataša Jokić Begić s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pojasnila je gostujući u Novom danu psihološke posljedice izbijanja koronavirusa, odnosno panike i straha koji su se stvorili u svijetu.
Stručnjaci s Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju pri Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu počeli su s praćenjem psihološkog stanja građana otkako je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom. O istraživanju i dosadašnjim rezultatima u Novom danu je detalje ispričala prof. Nataša Jokić Begić.
Prava žrtva koronavirusa
“Kad je korona došla u Hrvatsku, krenuli smo s istraživanjem psiholoških posljedica ovakvog dizanja tjeskobe, anksioznosti i panike u društvu. Skupili smo dosad oko 1.000 podataka na općoj populaciji i zaključili da prava žrtva koronavirusa neće biti tih 12 zaraženih nego ljudi koji su izrazito zabrinuti, i to oni koji ne trebaju biti zabrinuti. Prije svega su to žene, majke male djece (iako se radi o dijelu stanovništva koji se ne zaražuje), ljudi koji su se prije cijepili od gripe i kronični bolesnici. U redu kronični bolesnici jesu najranjiviji dio populacije, ali ostali nisu”, rekla je Jokić Begić i dodala:
VEZANE VIJESTI
“Panika i anksioznost pogađa one koji su i inače jako zabrinuti oko zdravlja. Oni će najednom češće prati ruke, kupovati dezificijense, tjerat će djecu da dezinficiraju ruke, mijenjat će planove oko putovanja, a mnogi će izbjegavati izlaženje iz kuće, strance i ljude koji izgledaju bolesno. Takvu informaciju će prenijeti na djecu i oni će odrastati da najednom gledaju na svijet kao na nešto opasno, da ne možeš izaći iz kuće. To su teške i ozbiljne posljedice o kojima se ne vodi računa.”
Treba uključiti psihologe
Naglašava da o psihološkom zdravlju treba voditi računa jednako kao o fizičkom. Pribojava se da će histerija oko novog virusa ostaviti višegodišnje posljedice na psihološko zdravlje ranjivih skupina.
Premda je u više navrata pohvalila hrvatske stručnjake iz ministarstva i relevantnih medicinskih ustanova da su odradili sjajan posao, savjetuje da se uključe psiholozi “jer podaci pokazuju da će ljudi daleko više stradati na emocionalnom planu i više će ljudi stradati na tom planu nego od virusa”. Također, napominje da stručnjaci šalju dvostruke poruke kad izgovaraju umirujuće rečenice “obučeni kao da idu na Mjesec”.
“Ljudi će daleko više vjerovati onome što vide nego onome što čuju”, napominje.
Više se vjeruje intrernetu nego stručnjacima
Jokić Begić je otkrila i podatak koji su dobili istraživanjem, a to je da su ljudi prestali vjerovati službenim izvorima i više se oslanjaju na internet i grupe na društvenim mrežama čiji su članovi, nego na savjete stručnjaka.
#related-news_0
“Ljudi prestaju vjerovati formalnim izvorima. Istraživanje je pokazalo da ljudi najviše vjeruju internetu i društvenim grupama. Ne službenim stranicama ministarstva, medicinskom portalu, nego onome što je objavljeno na Facebooku, Instagramu, grupi kojoj pripadaju. Informacije se najviše traže na internetu”, otkrila je profesorica.
Posljednjih se godinu dana na Odsjeku bave novim fenomenom – kiberohondrijom, odnosno hipohondrijom koja nastaje jer se simptomi bolesti guglaju.
“Otkad se pojavila korona, to je eksplozija u guglanju. A stvarnost je da je svijet u kojem živimo najsigurniji otkad je čovječanstva. Uvijek je bilo bolesti, ali danas je šansa za preživljavanje daleko veća nego prije 50 ili 100 godina, a tad su ljudi bili manje u strahu nego danas”, napomenula je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
