Koliko je žena na pozicijama moći u politici i posebno biznisu i kakav je njihov efekt na politiku i poslovanje, otkrila je predsjednica Uprave Zagrebačke Burze Ivana Gažić u Točki na tjedan.
Koliko je žena zastupljeno na pozicijama moći, dio podataka otkrila je u Točki na tjedan Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke Burze.
Žene na pozicijama moći
Oko 15% žena zastupljeno je u upravama društava na Zagrebačkoj Burzi, a na vodećoj poziciji predsjednica uprave samo 6% slučajeva žena. Što se tiče primjera sutkinja, oko 73% žena je na općinskim sudovima, 63% na županijskim, 40% na vrhovnom i 23% na ustavnom. 12% je zastupnica u parlamentu, 20% ministrica u Vladi, a u zdravstvu 62% svih liječnika čine žene dok od 55 ravnatelja bolnica, samo osam je žena.
VEZANE VIJESTI
“Podaci pokazuju iako su žene relativno obrazovanije i imaju preduvjete za pozicije moći, nažalost tu poziciju nisu zauzele, bar u hrvatskom društvu”, rekla je Gažić.
Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da se ravnopravnost žena u društvu može postići samo nametanjem kvota, Gažić je rekla da od našeg Sabora ne treba očekivati takav zakon jer su naši zastupnici u Europskom parlamentu glasali protiv prijedloga da se kvote nametnu kompanijama i tvrtkama. Dodala je i da se sama ne bi usudila uvesti takvo pravilo jer bi se to smatralo prevelikim uplitanjem u poslovanje tvrtki.
Drugačiji pristup
No, ističe mnogi propisuju postavljanje žena na upravljačke pozicije jer one imaju drugačiji pristup – manju sklonost rizicima, bolje ponašanje u kriznim razdobljima, sposobnost da se brinu za ljude na drugačiji način (nove generacije zaposlenika su drugačije) i žene su se tu pokazale adaptibilnije, istaknula je. Premda su visokoobrazovane, žene se češće propituju, smatraju da im za određenu poziciju treba više iskustva pa im treba osnaživanje, smatra Gažić koja smatra da rad nedjeljom ne treba dovoditi u pitanje.
“Pitanje rada nedjeljom je za mene dosta deplasirano. Nedavno sam čitala da u Velikoj Britaniji oko 30% ljudi radi vikendom i to je način kako se naš svijet mijenja. Što je sa ženama koje rade preko tjedna, a vikendom rade posao za obitelj? Uz strogo primjenjivanje zakona o radu i plaćanje radnika, apsolutno je potrebno raditi vikendom. Osim šoping centara tu su liječnici i razne službe koje su potrebne svaki dan pa i vikednom”, rekla je.
#related-news_0
Očekivanja i osnaživanje
Otkrila je također da problem razlike u plaćama između žena i muškaraca, koji se često spominje u javnosti, proizlazi iz činjenice da žene jednostavno imaju puno više neplaćenih sati rada dok muškarci mogu raditi prekovremeno i tako steći mogućnost napredovanja.
“Kad je dijete bolesno, očekuje se da će tu ulogu preuzeti žena. Zbog tih brojnih malih koraka dolazi do velikih razlika. Pitanje demografije kao jedno od politički najvažnijih pitanja uopće nije adresiralo činjenicu da žene koje rade, trebaju imati veću razinu brige o djeci od strane države i više pomoći da bi mogle ostvariti sebe i privatno i karijerno”, napomenula je Gažić.
Navela je primjer vlastitog iskustva odlaska po dijete u vrtić koje bi redovno ostajalo zadnje u grupi. Ponekad je, kaže, doživjela osudu okoline jer bi brigu o djetetu prepustila nekom drugom kad je imao temperaturu.
“Ako želimo da se žene češće odlučuju na roditeljstvo, prema tome treba pokazati veliku dozu poštovanja”, naglasila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
