Međunarodni je dan žena te tom prilikom feministički kolektiv fAKTIV petu godinu za redom organizira osmomartovski Noćni marš, a slogan ove godine je ''Živio feminizam! Živio 8. mart!''.
Okupljanje počinje na Trgu žrtava fašizma u 17:30 sati i prema Zrinjevcu kreće oko 18 sati. Članice fAKTIVa su nam u jučerašnjem razgovoru objasnile koja je tema ovogodišnjeg Noćnog marša te što poručuju ženama i djevojčicama.
“Žene se razbija na atom individualnosti, na česticu od četiri zida, jer u tim okvirima cvate kapitalizam i jača patrijarhat. Svim ženama, pa tako i mlađima, djevojkama i djevojčicama, poručujemo da su dovoljne i da svijet za njih mora postati dovoljan i njih dostojan. Želimo im reći da su zajedno jače i da je najljepše što žena može imati i biti upravo drugarstvo i zajedništvo.”
Podsjetnik na one koje su nam omogućile temelje na kojima danas gradimo ravnopravnost
“Više od 80% veza sve ili većinu rutinskih, svakodnevnih poslova i brigu o djeci odrađuju žene, u samo 16% veza poslovi su ravnopravno podijeljeni, a tek u 2% takve poslove većinom rade muškarci.
VEZANE VIJESTI
Žene upravljaju čitavim kućanstvom bez plaće i radnog vremena – čiste i kuhaju, vode računa što nedostaje u frižideru, brinu o djeci, starijima i nemoćnima, vode računa o tome kada djeca imaju koju aktivnost, kada koga odvesti doktoru, kome je uskoro rođendan i kakav dar kupiti, emotivno skrbe o svima oko sebe”, kazale su nam jučer fAKTIVke, a mi smo nekoliko ljudi upitali zašto će danas otići na Noćni marš te što njima znači Međunarodni dan žena.
Anja i Katerina su nam tako kazale kako smatraju da se žene danas susreću s brojnim oblicima diskriminacije te kako umjesto naprijed društvo ide unatrag.
“Na Noćni marš idem jer smatram da se žene danas susreću s raznim oblicima diskriminacije i neravnopravnosti protiv kojih se itekako još treba boriti. Od problema sa zapošljavanjem i zadržavanjem posla zbog odlaska na porodiljni do ograničavanja i zatiranja reporduktivnih prava, svi ti problemi u današnje vrijeme postaju gori i gori umjesto da napokon nestanu”, objašnjava Anja, a Katerina navodi kako tri razloga zbog kojih ide na ovogodišnji Noćni marš.
“Razloge zašto idem na Marš možda mogu svesti na tri vrlo općenita. Prvi je taj da bismo se podsjetile svih onih koje su nam omogućile temelje na kojima danas možemo graditi ravnopravnost, a drugi predstavlja nastavak te borbe. Posebno zato jer su neka od izborenih prava ponovno na udaru i zbog toga moramo jasno reći da to ne dopuštamo. I treći razlog je taj da marširanjem odgajamo nove generacije, učimo ih solidarnosti i naslijeđu. Zato ću i ove godine na Noćni marš povesti svoje dijete.”
Dosegnuta razina ženske emancipacije ishod povijesnog progresa
Znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nikola Tomašegović kazao nam je kako na Noćni marš ide svako godine te objasnio zašto ga smatra važnim. “Na marš idem svake godine. Ne zato što smatram da on kao takav može donijeti neke suštinske promjene. Takve su promjene uvijek rezultat svakodnevnog političkog rada i borbe.”
“Marš je međutim važan jer na simboličkoj razini podsjeća na to da dosegnuta razina ženske emancipacije nije samorazumljivi ishod povijesnog progresa niti dar nečije dobre volje, nego rezultat dugotrajnih i intenzivnih političkih borbi i nastojanja. I da se zbog toga izborena prava ne smiju uzimati zdravo za gotovo.”
Karlo Držaić smatra kako se radi o manifestaciji koja na pozitivan način problematizira pitanje rodne nejednakosti u suvremenom hrvatskom društvu te koja promiče ideju društvene jednakosti. “Posebno podržavam to što su organizatorice Marša proteklih godina isticale da je ekonomska jednakost jedna od važnih pretpostavki ispunjenja njihovih zahtjeva, mislim da su time dobro detektirale neke šire kontekste svojeg djelovanja”, ističe Držaić.
Žene starije dobi dvostruko više izložene siromaštvu od muškaraca
A koji su to problemi s kojima se žene suočavaju istaknuto je danas i na akciji koju je održala Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Žene većinom rade na slabije plaćenim radnim mjestima, u većoj su mjeri žrtve mobbinga i diskriminacije na radnom mjestu, dok žene koje rade teško žongliraju između poslovnih i obiteljskih obaveza.
Njihov rad je obilježen noćnim dežurstvima i smjenskim radom, radom blagdanima i prekovremenim radom koji je najčešće neplaćen. U prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca. Više rade na pekarnim poslovima, na ugovorima na određeno te teže napreduju jer učenje i obrazovanje traži u slobodno vrijeme koje žena nema zbog skrbi o djeci i kućanstvu, istaknula je tako danas predsjednica Ženske sekcije SSSH Emina Ibrahimi.
Posebno je upozorila na težak položaj žena starije dobi, koje su dvostruko više izložene siromaštvu od muškaraca i prisiljene raditi i u mirovini.
“Žene danas, kao i prije, stoje jedna uz drugu solidarno i ujedinjeno”
Zašto ide na Noćni marš te što njoj znači današnji dan upitali smo i profesoricu na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Ankicu Čakardić. Ona odgovara kako je “8. mart dan kada se prisjećamo velikih historijskih ženskih revolucija koje su promijenile svijet, srušile monarhijska carstva i krvavo izborile svoja radnička, socijalna i reproduktivna prava.
No, to nije samo dan za prisjećanje, to je dan kada diljem svijeta žene i svi solidarni masovno izlaze na ulice poručiti kako ne daju gušiti svoja stečena prava i kako se borba za njih nastavlja.”
#related-news_0
Novinarka Ana Kuzmanić ističe kako je “8. mart važan podsjetnik na sve hrabre žene koje su se tijekom povijesti borila za prava žena i njihov ravnopravni položaj u društvu, kao i na to da su sva prava žena teško izborena.
Danas tu borbu nastavljamo jer su neka, već davno izborena prava, ponovno ugrožena. Stoga danas, kao i proteklih godina, marširamo kako bi glasno poručile da je dosta nasilja, ugnjetavanja, podčinjavanja i marginaliziranja. Žene danas, kao i prije, stoje jedna uz drugu solidarno i ujedinjeno.”
“Žene i druge opasne stvari”
A kako bi upozorio na lošiji položaj žena u društvu, ali i u novinarstvu, u povodu Dana žena Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pokrenuo je kampanju ‘Žene novinarke i druge opasne stvari’.
”Iako je u Hrvatskoj novinarstvo pretežno ženska profesija, žene se redovito predstavlja u kontekstu tema poput zdravlja, ljepote, showbusinessa, kuhanja, mode, brige za djecu dok su u temama politike, ekonomije, sudstva, vanjske politike podzastupljene. Dvije trećine žena doživjele su neki oblik online zlostavljanja ili uznemiravanja najmanje jedanput, a žene u prosjeku dobiju triput više zlostavljačkih komentara na društvenim mrežama nego njihovi muški kolege”, navode iz SNH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
