Mjere za povratak iseljenih građana Hrvatske, koje su najavljene u ponedjeljak, izazvale su mnogo reakcija.
Predsjednik Vlade i HDZ- a Andrej Plenković najavio je u nedjelju na večer u Splitu financijsku mjeru kako bi se potaknuo povratak naših ljudi iz inozemstva u Hrvatsku.
Što bi iseljenike vratilo u zemlju?
Dean je Zagreb zamijenio Göteborgom. Prije svega zbog većih primanja. No nije mu to jedini razlog.
“Prošlo je godinu dana kako sam iz Lijepe naše došao u Švedsku i ovdje mi nije problem uzeti močo i poslije radnog vremena očistit radno mjesto. Nije da mi je to bio problem u Hrvatskoj, ali ovdje sam zbog toga više cijenjen“, kaže Dean za Dnevnik.hr.
O povratku ne razmišlja, iako na njega i iseljene Hrvate računa premijer Plenković.
VEZANE VIJESTI
Iz resornog ministarstva kažu da će mjere predstaviti u travnju, a pojedinosti taksativno ne navode. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kaže samo kako će to biti neka kombinacija mjera financijske isplate za povratak i mogućnost zapošljavanja u boljim uvjetima.
Za Deana iz Švedske to je nedovoljno.
“Milslim da takve mjere nisu primamljive jer plaće su ovdje neusporedive i društvena klima je potpuno drugačija“, kaže Dean.
Prema istraživanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na reprezentativnom uzorku iseljenih Hrvata od trenutka stupanja Hrvatske u EU do kraja prošle godine čak 60 posto ispitanika ima visoku stručnu spremu, a kao glavni razloge za iseljenje ističu niska primanja i korupciju u društvu.
“80 posto ljudi bi se vratilo u Hrvatsku kad bi se promijenile okolnosti, pritom opet kao zrcalno i s razlozima, glavni čimbenik su plaće, percepcija korupcije i opći položaj netrpeljivosti u društvu“, kaže Zvonimir Galić, voditelj istraživanja na FFZG-u.
Vladinu najavu pozdravljaju poslodavci i sindikati, ali od države traže više.
“Temeljna je kvaliteta života koju u Hrvatskoj nažalost nema. Mi imamo europske cijene, a hrvatske plaće koje su negdje do trećine europskih plaća“, rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
