Hrvatski znanstvenik dr. Gordan Lauc u emisiji Novi dan u našoj rubrici "Pitajte stručnjake na N1" odgovarao je na pitanja naših gledatelja i čitatelja portala te pratitelja na društvenim mrežama.
Molekularni biolog i direktor Projekta ljudskog glikoma dr. Gordan Lauc odgovarao je na pitanja gledatelja i čitatelja televizije i portala N1 koja su stigla tijekom utorka. Pitanja i odgovore iz Novog dana pročitajte u nastavku:
1. Kći, specijalistica pedijatrije, radi u infektivnoj klinici, a djecu od 2 i 6 godina dovodi na čuvanje kod mene u različitim terminima, ovisno o njezinu rasporedu. Brine me njezina ugroženost iako radi u skafanderu te ugroženost njezine djece.
Upravo je zdravstveno osoblje najranjivije u ovoj situaciji. Treba ih na sve moguće načine zaštititi. Ako ostanemo bez ljudi, imat ćemo raspad sustava i svi ćemo nastradati. Kako je virus vrlo infektivan, velik broj zdravstvenih djelatnika može se zaraziti i to je velik problem. Što se tiče djece, ona su u manjem riziku, malo je oboljele djece.
VEZANA VIJEST
2. Smijem li u slučaju zaraze koronavirusom i dalje upotrebljavati Neofen i Voltaren protiv bolova, kao i Mometazon sprej za nos, te kako ti lijekovi utječu na eventualnu zarazu?
Jako se malo zna o ovom virusu i interakciji s različitim lijekovima. Prije dva dana pojavio se izvještaj u British Medical Journalu koji je pokazao francuska iskustva da bi možda trebalo izbjegavati ibuprofen. Za sve druge lijekove nema indikacija.
3. Stalno se upozorava da stariji i kronični bolesnici iznad 65 godina ne izlaze. Što s mlađima od 65? Konkretno, osoba boluje od skoro svih bolesti koje su navedene kao rizične (srčanožilne, hipertenzija, plućne), boluje od kolagenoze, uz ostalo koristi imunosupresive i kortikosteroide i zaposlena je u zdravstvenom sustavu. Raditi ili…?
Po tome ta osoba je izložena riziku, ali u trenutnoj situaciji još nismo na razini da život treba zaustaviti. Teško je točno znati kad treba prestati raditi, ali u ovom trenu jedino možemo vjerovati stožeru koji prikuplja sve informacije i donosi odluke o svemu. Možemo napraviti to da minimaliziramo kontakte koji nisu nužni. Država ne može stati, na poslu treba paziti maksimalno. I trgovine su velik rizik s predmetima koje ljudi diraju.
#related-news_0
4. Smije li se ili se ne smije koristiti ibuprofen? Nejasno je. Jedni kažu da ne šteti, drugi kažu da šteti, u slučaju da je osoba zaražena koronom.
Nema definitivnih podataka, postoje sumnje pa bi u ovoj situaciji preporuka bila paracetamol, a ako on ne pomaže, probati nešto drugo… Nitko ne može reći da je brufen opasan, ali treba biti oprezan.
5. Jesmo li sigurni u šetnji u parku? Moramo li i na zraku biti udaljeni, odnosno koliko moramo biti udaljeni?
Udaljenost među ljudima je važna. Šetnja je odlična, ali ne s previše ljudi. Virus u zraku se može zadržati satima, ali neće on lebdjeti, past će i nekakve procjene su metar ili bolje dva do tri metra, to je sigurna udaljenost.
6. Jesmo li u trenutku kada virus “skoči” na nas automatski zaraženi?
Nismo. Prvo, naša koža je barijera. Virus može ući samo kroz nos, usta i oči. Tu onda tek dolazi ona mukozna barijera o kojoj smo pričali. Na površini sluznice imamo debelu barijeru i ako je ta sluznica dovoljno hidratirana, u velikoj će nas mjeri zaštititi. On prvo mora proći kroz debelu barijeru, vezati se na nas i tek kad uđe u stanicu, umnoži se i napravi druge viruse, onda smo inficirani.
#related-news_0
7. Može li test neposredno nakon “skoka” virusa na nas pokazati zarazu? Ako ne, zašto ne?
Ne može jer ako je skočio jedan virus, taj test to ne moće detektirati. Treba određen broj molekula virusa da bi ga detektirao. Test će pokazati zarazu tek ako se virus u nama umnožava.
8. Što je to infekcija, kada nastupa i mora li nastupiti ako je virus u nama?
To je ovo o čemu smo pričali. Infekcija je ako virus uspije ući u nas, proći kroz barijere, vezati se uz stanicu, replicirati se i onda ti virusi napadaju naše druge stanice.
9. Kako vlažnost zraka odnosno suhoća utječe na koronavirus, odnosno koliko smo sigurniji ukoliko se temeljito hidratiziramo?
To je ta mukozna barijera. Ima još jedan poseban set obrane proteina koji glume membranu stanice. Virus se uhvati za njih misleći da je našao stanicu, a onda ih nosi kroz dišne putove, progutamo ih i onda ih želučana kiselina razgradi. Problem je s velikim šoping centrima i kinima gdje je zrak vrlo suh ili nema cirkulacije zraka itd. I druga stvar, kad spavamo – ljudi ostave otvoren prozor, vlaga je vani mala, zrak se suši i probudite se sa suhim grlom – to otvara virusima put.
10. Znamo li kako bi zatopljenje zraka moglo utjecati na virus, odnosno može li ljeto zaustaviti pandemiju?
Jedno je vlaga, drugo je činjenica da Sunčeve zrake uništavaju viruse. Temperature su više i virus kad nije u stanici, on se raspada pri temperaturi od 25stupnjeva, ne zna se točno. U nama može normalno živjeti na 37°.
#related-news_0
11. Kako se prenosi virus među ljudima, i zašto je toliko mali postotak djece zaražen?
Još ne znamo sve, ali otkrivaju se detalji oko virusa. Djeca vjerojatno dođu u kontakt s virusom, a struktura proteina djeteta i odraslog je često dosta različita. Postoji dosta tih virusa koji ne zaražavaju odrasle i djecu istovremeno. Puno mladih ljudi će biti infektivni, virus će se u njima razmnožavati, bit će zarazni, a oni to neće znati.
12. Kako se razvija uopće virusna stanica i koliko su virusi opasniji od bakterija?
Virusi su nešto na granici živog i neživog jer sam ne može živjeti. On funkcionira jedino tako da uđe u nađu stanicu i tamo otima naše molekularne mehanizme. Zašto su oni opasniji od bakterija? Nisu opasniji, ali protiv bakterija se borimo antibioticima koje još uvijek imamo. Ako ih izgubimo, bakterije će opet postati velik problem. Većina virusa koristi stanične proteine, a za to se ne može napraviti lijek. Od svih virusa koje imamo, jedino gdje postoji lijek je HIV. Imao dva lijeka za influencu, ali na jedan su svi virusi otporni.
13. Kako se istražuje cjepivo protiv koronavirusa?
Prvi korak je upoznavanje virusa. Onda se radi komadić tog virusa, nešto što liči na njega ili samo genetičku informaciju tog virusa, a imunološki sustav razvija protutijela i to je princip svih cjepiva. Ali virusi se stalno mijenjaju, pri svakoj replikaciji pomalo. Treba pronaći dio virusa koji se neće mijenjati i na taj dio raditi cjepivo. Lagano je napraviti nešto za što mislite da je cjepivo, ali da to dobro funkcionira, treba se isprobati, a to traje 6 do 12 mjeseci. A i onda se mora napraviti milijardu doza. Na to sad ne bih računao.
Postavite i vi pitanje stručnjacima, našim sljedećim gostima, a upute za postavljanje pitanja pronaći ćete OVDJE.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
