Posljednjih se dana mnogo spominju strah i panika, dvije riječi koje vežemo uz stanje epidemije koronavirusa. Pa iako se katkad nalaze u istoj rečenici, nikako ih ne bismo smjeli mješati ili poistovjećivati.
Jer, u prvom se slučaju radi emociji koja, doduše, nije ugodna, ali je normalna, a u drugom o akutnoj i prekomjernoj tjeskobi često praćenoj simptomima poput lupanja srca, osjećaju pritiska u grudima ili otežanog disanja.
Premijer, predsjednik, čelnici nacionalnog stožera Civilne zaštite, brojni stručnjaci iz zdravstvenog područja građane uporno pozivaju da se ponašaju odgovorno, pridržavaju donesenih mjera koje svakim danom bivaju sve rigoroznije te koje većina ljudi do jučer nije niti mogla zamisliti, kako bismo lakše prevladali ovu zaista tešku situaciju. Uz to, česta je poruka – nemojte paničariti, iako se u nekim prilikama poput masovnog pražnjenja polica s osnovnim proizvodima moglo poprilično jasno vidjeti kako se među građane uvukao strah, ali i panika.
Kako bismo bolje razlikovali koje su emocije i reakcije u ovim teškim vremenima razumljive od onih koje nam mogu štetiti, razgovarali smo s Lanom Gjurić, psihologinjom iz Društva za psihološku pomoć.
Gjurić pojašnjava, strah je osnovna ljudska emocija.
“Imamo ju s razlogom da nas zaštiti u određenim situacijama. No, može se dogoditi da se strah poveća, izmakne kontroli i tada može prijeći u paniku. Panični napadaji dolaze iz anksioznosti, događa se u kriznim situacijama kada se ljudima aktiviraju mehanizmi koji su im se prije aktivirali u stresnim situacijama. Svatko od nas na stres reagira drugačije, a ne mogu se svi jednako nositi sa strahom. U panici se javlja jako velik osjećaj straha, tjeskobe i do toga dolazi upravo zbog neizvjesnosti. Ljudi se ne mogu uhvatiti za nešto pa im se pale mehanizmi preživljavanja”, kaže nam Gjurić.
Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj, ali i svijetu iz kojeg nam nekad dolaze zaista teške vijesti, suočavanje s problemima u gospodarstvu, upitnim radnim mjestima, ali i sve veće restrikcije nametnute u svrhu kontrole širenja zaraze, među kojima se često spominje samoizolacija, u kratko su vrijeme iz temelja promijenile našu svakodnevicu. No, kako ističu brojni zdravstveni stručnjaci koji su se kod nas pokazali kao ljudi od povjerenja, uz sve navedeno moramo naći načina da život ide dalje.
VEZANE VIJESTI
Psihologinja Gjurić navodi nam neke od načina koji bi nam mogli pomoći da sve ovo što lakše podnesemo i da se ne dovedemo u to nepoželjno stanje panike.
“Ljudi bi si trebali ograničiti slušanje vijesti, to da stalno bivaju utopljeni u tu priču jer takvim ponašanjem ne možete napraviti odmak. Organizam ima osjećaj da je stalno pripravan na borbu. Naravno, važno je da imamo informacije jer kada to nije slučaj, to doprinosi panici. Važno je da znamo što i kako postupati, kako se ponašati. Tako da treba biti informiran, ali ne i okupiran time čitav dan. Dobro je i pogledati informacije na stranicama stručnih službi. Zatim treba raditi opuštajuće aktivnosti, duboko disati, a po potrebi nazvati i linije za psihološku pomoć”.
Na kraju, psihologinja Lana Gjurić poručuje.
“Strah je razumljiv, panika nastaje kada strah izmakne kontroli, kada počnemo katastrofizirati o budućnosti. Nije opravdana, no ljudi se u njoj znaju naći”.
Brojevi telefona za podršku građanima i onima koji se nalaze u samoizolacijii
#related-news_0
Podsjetimo, otvoren je novi pozivni centar na temu koronavirusa, s brojem 113, na kojem će građanima od 7 do 22 sata svaki dan na upite odgovarati epidemiolozi i drugi stručnjaci, a Hrvatski crveni križ otvorio je brojeve za psihosocijalnu podršku osobama u samoizolaciji.
