Molekularni biolog s PMF-a Kristijan Vlahoviček u Novom danu komentirao je situaciju oko pandemije koronavirusa i mogućem razvoju cjepiva. Odgovorio je i na lažnu vijest i teoriju da cjepivo već postoji, ali ga se ne želi pustiti u javnost.
“Živimo u vremenima gdje je razvoj cjepiva jako ubrzan. Da smo prije pet godina vodili ovaj razgovor rekao bih vam da nam treba 10 godina za cjepivo, a sada razgovaramo o roku od godinu dana.
Usko grlo je provjera potencijalnih cjepiva je svako cjepivo i lijek mora proći rigorozan put od laboratorijskog otkića, akademske vrijednosti do medicinske vrijednosti. Taj proces ne možemo ubrzati jer ovisi o nama samima. Ne možete ispitati lijek na ljudima, a to traje i taj proces ne bi trebalo ubrzavati, da ne prođe nešto što bi moglo izazvati veće posljedice nego koristi”, pojašnjava molekularni biolog Kristijan Vlahoviček.
Kaže da postoji nekoliko potencijalnih supstanci koje bi mogle poslužiti kao cjepivo ili lijek protiv koronavirusa, ali slijedi dugi put do provjere i kliničkog testiranja.
VEZANE VIJESTI
“Dobra je stvar što smo počeli testirati već poznate lijekove koji su provjereni u klinici i sad ih samo pokušavamo primijeniti na novu bolest i to bi moglo drastično ubrzati testiranje jer imate nešto što vam je već poznato.”
Na pitanje zašto nema djelotvornog cjepiva protiv koronavirusa pojašnjava da su ti virusi poznati po tome da se vole mijenjati i mutirati i teško ih je uloviti u stabilnom obliku pa da se to upotrijebi u učenju našeg imunološkog sustava i razvijanja cjepiva.
“Sars i Mers nisu zahvatile širu svjetsku populaciju pa su same od sebe zamrle i umanjile potrebu za razvoj cjepiva. Ova je drugačija jer je mnogo infektivnija i zahvaća veću populaciju pa je i pritisak na cjepivo veći.”
“Svakako bi saznali da cjepivo postoji”, komentirao je lažne vijest da cjepivo već postoji. “Šteta uzrokovana virusom već je sada puno veća nego što bi nekome odgovaralo da se obogati na cjepivu.”
#related-news_0
Pojašnjava da je ovaj virus raznolik što se tiče uzrokovanja simptoma i ovisi kakav je naš imunološki sustav i onda na koji način ćemo odgovoriti na pojavu virusa. Sam po sebi virus ne uzrokuje jako veliku smrtnost, ali može se poigrati s našim imunološkim sustavom i postane agresivan, prejako reagira, pa ljude dovodi u kritično stanje i potrebna im je velika medicinska intervencija koja dugo traje.
Na pitanje ima li znanstvenih potvrda da je virus mutirao kaže kako ih nema. Dodaje i da znanstvenici pažljivo prate virus. “Ova klasa virusa spada u one koji vrlo brzo mutiraju i razmnožavaju se u velikom broju. Međutim, za sada nisu utvrđeni 100 posto dokazi da bi postojao novi soj virusa koji je različit od ishodišnog”, zaključuje Vlahoviček.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
