Antonija Petričušić, docentica na Katedri sociologije Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorila je u pismu dječjoj pravobraniteljici da su djeca opterećenija nastavom na daljinu nego u redovitoj nastavi, te da se takvom nastavom krše prava djece, a neka djeca se i diskriminiraju.

“Online školu mnogi roditelji diljem Hrvatske smatraju prezahtjevnom i neprilagođenom okolnostima izvanredne situacije u kojoj se društvo nalazi”, ustvrdila je Petričušić, dodajući da se to može vidjeti i u Facebook grupi Roditelji o koronaškoli koja zasad ima 1200 članova.

U pismu Helenci Pirnat Dragičević ocijenila je da je organizacija Nastave na daljinu u potpunosti previdjela uvažiti situaciju da se cjelokupno društvo  pa tako i djeca, nalaze u izvanrednom stanju nametnutog socijalnog i tjelesnog distanciranja te izolacije u domovima, što generira stres, strah, napetost i druga nepoželjna psihička stanja.

Pritužba se odnosi na odluke Ministarstvo znanosti i obrazovanja u pogledu organiziranja i koncipiranja Nastave na daljinu i na “povredu prava djece” zbog “nerazumnog obima gradiva kojeg su dužni usvajati i neprilagođenosti online nastave ovim izvanrednim kriznim okolnostima i vrlo stresnim životnim uvjetima u kojima se učenice i učenici ovih dana nalaze i žive.”

Po njezinim riječima, kako otprilike četvrtina hrvatskih đaka živi u Zagrebu, mnoga su djeca doživjela niz jakih potresa i stresova, a nastava se odvijala nesmiljeno, ne uvažavajući životne okolnosti, kao ni psihološke posljedice prirodne kataklizme, ni činjenicu da su mnogi bili prisiljena napustiti svoje domove.

Smatra i da takav oblik nastave pretpostavlja da su sva djeca, počevši od petog razreda osnovne škole, ovladala zavidnom razinom informacijsko-komunikacijskih tehnologija te posjeduju digitalne kompetencije koje im omogućuju samostalno korištenje nekoliko programa za rad i kretanje iz jednog virtualnog programa u drugi.

“Ovakva pretpostavka je potencijalno diskriminatorna jer stavlja u neravnopravan položaj one učenike koji ili nemaju informacijsko-komunikacijsku tehnologiju ili njome nisu ovladali  jer je predmet Informatika do ove godine bio izborni u svim osnovnim školama, a trenutno je obavezan tek za pete razrede”, ustvrdila je.

Smatra da je ovakav oblik nastave potencijalno diskriminatoran prema učenicima nižeg socio-ekonomskog statusa, kao i prema djeci čiji roditelji  ne rade od kuće i ne mogu im pomoći te onoj koja inače nastavu pohađaju prema individualiziranom programu.

“Čini mi se da program Nastave na daljinu  nije ni na koji način uvažio pravo učenika s  teškoćama u razvoju na primjerene programe i oblike školovanja te primjerene oblike pomoći  tijekom školovanja”, naglasila je.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u petak preporuke o organizaciji radnoga dana učenika, s obzirom na povratne informacije da neki učenici imaju više, a neki manje opterećenja po pitanju isporuke obrazovnih sadržaja.