Voditelj tima stručnjaka sa zagrebačkog Građevinskoga fakulteta Josip Atalić u Novom danu je rekao da Hrvatskoj fali sustavni pristup obnovi grada te da su ovo posljedice grešaka iz prošlosti kad se nije razmišljalo o obnovi ili ojačanju zgrada.
Nakon snažnog razornog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, do danas je zabilježen velik broj manjih naknadnih pomicanja tla, odnosno još oko 125 manjih potresa.
VEZANE VIJESTI
Nije još utvrđeno ni kolike su štete ni koliko će novca biti na raspolaganju za obnovu, također nije jasno s kolikim će omjerom u obnovi sudjelovati država i grad. Svo ovo vrijeme katastrofom se bavilo oko 500 inženjera koji su neprestalno radili i obilazili objekte kako bi snimili stanje i provjerili statiku zgrada.
U studiju Novog dana gostovao je voditelj tima stručnjaka sa zagrebačkog Građevinskoga fakulteta, Josip Atalić.
Iscrpljeni volonteri
Rekao je da su do sad pregledali oko 8.000 objekata, a ukupno je bilo oko 18 tisuća prijavljenih zgrada. Oko petsto do šesto zgrada označeno je crvenom oznakom, a njih prije rekonstrukcije još treba provjeriti, istaknuo je.
Komentirajući organizaciju rada na terenu rekao je da su se stručnjaci volonteri iscrpili prvih tjedan dana, bili su na rubu snaga. Rad su im dodatno otežavale mjere zbog koronavirusa, no sad su organizirali posao i on funkcionira dobro. Rekao je da su u procesu potpisivanja ugovora ili dogovora s gradom kako bi svi dobili osiguranje i bili zaštićeni u sustavu.
“Gradonačelnik je obećao i vjerujem da će nakon toga sve biti postavljeno kako treba”, kazao je Atalić.
Greške iz prošlosti
Dodao je da su oštećene mnoge kulturne i javne građevine kojima će trebati dugo vremena da se poprave ili vrate u funkcionalno stanje.
#related-news_0
“Sad se vide sve greške iz prošlosti kad nismo obraćali pažnju na održavanja ili pojačanje. Trebamo iskoristiti ovo upozorenje jer ovo nije bio velik potres. Zagreb očekuje puno jače potrese, moramo iskoristiti ovu priliku napraviti stvari kako treba da generacijama koje dolaze ostavimo kvalitetno naslijeđe”, istaknuo je.
Premda je struka dosad upozoravala na rizike, sluha nije bilo, a Atalić kaže da oni nisu dobri PR-ovci. Prije nekoliko godina na Građevinskom fakultetu napravi su Nacionalnu procjenu rizika od potresa i shvatili da smo u problemu, ali odjeka nije bilo.
“Mi smo znanstvenici i stručnjaci pa nismo obučeni za PR. Koliko smo mogli u svojoj domeni, pričali smo i upozoravali, ali nažalost nitko ipak nije to očekivao. Nažalost, ljudi najčešće uče iz svojih grešaka. Potresi se se događali i prije, ljudi su se osvijestili, mijenjali način gradnje, ali to kao da brzo padne u zaborav. Ove prilike koje ne bi smjeli propustiti opet će nam proći kroz ruke i vratit ćemo se u isti ritam kad zaboravljamo da je rizik od potresa nešto s čim trebamo živjeti tu u Hrvatskoj”, rekao je.
Dodaje da razvijene države imaju kontinuirane procese ili pojačavanja zgrada ili zamjene zgrada gdje se sačuva fasada, a zgrade se iznutra ojačaju. Ali to je sustavni pristup koji svaka zemlja treba imati, ističe. Nada se da će nas ovaj potres upozoriti da počnemo vjerovati građevinskoj struci i njihovim upozorenjima i da se sustav postavi za buduće generacije.
Komentirajući legalizirane kuće u Markuševcu građene bez armiranog betona, rekao je da je to još jedan poraz graditeljske struke.
“To je još jedan poraz graditeljske struke gdje smo mi kao inženjeri morali potpisivati takve stvari da je to u redu, ali nije u redu. Tu se graditeljska struka preskočila samo zato da se tako nekim ljudima izađe u susret, što je u redu, ali da je bilo kako treba, svaka kuća je trebala proći konstrukciju provjeru, gdje bi svaki inženjer stajao iza toga. Ovako je legalizirano, a ljudi nisu svjesni u kakvoj kući žive. Mi predlažemo nešto poput seizmičkog certifikata za svaku kuću koji bi takve stvari riješio. Svi bi trebali biti svjesni da je neki dom izložen riziku, pa kad budu rekonstruirali, da imaju to u vidu i pojačaju zgrade”, napomenuo je Atalić.
Kozmetičko krpanje
Određeni broj ljudi se iseli s ugroženih područja, no napominje da se zgradu ne smiju kozmetički krpati.
#related-news_0
“Država mora biti socijalno svjesna da takve stvari mora odraditi, ali ne može se to samo kozmetički zakrpati i vratiti ljude u te zgrade i reći im da ako ođe potres, da će nastradati. To je kompleksan potres koji treba sustavno i cjelovito rješavati. Struku treba usmjeriti prema stragetiji za budućnost, to je jedino rješenje. Sve detalje privatno-javno smo trebali davno prije riješiti. Vani ako imaš osiguranje, iz toga će se isplatiti, ako nemaš, ostavljen si sebi. Mi nismo u takvoj situaciji da tako grubo rješavamo stvari”, dodao je i pojasnio:
“Mi možemo napisati kratku kuharicu da građani mogu brzo popraviti štetu, ali to nije cjelovito rješenje. Svakoj građevini treba pristupati kroz cjeloviti projekt u koji bi uključili struke i jedini naš problem je što nemamo vremena. Da bi se tako pristupilo problemu, dugo bi trajalo, građani bi morali iseliti. Sada vjerujem da će struka naći optimalni balans jednog i drugog. Tužno bi bilo žuriti u izbornoj godini i tražiti hitno rješenje. Treba zadovoljiti osnovne životne potrebe, ali da se ne zapletemo da nas potres potuče.”
Kao izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Josip Atalić kaže da svoje obaveze sad obavljaju online, a studenti su im i dalje prioritet. Nadoknadu za rad neće tražiti.
“Nakon dva-tri tjedna doći će novi zakon koji će, nadam se, biti stručan i onda ćemo svi biti pametniji, a volonterizam će biti lijepo sjećanje gdje smo svi zajedno pomogli sugrađanima, to je prekrasan osjećaj”, zaključio je Atalić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
