Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera Krunoslav Capak bio je gost Novog dana gdje je govorio o aktualnoj situaciji s epidemijom u Hrvatskoj te odgovarao na pitanja naših gledatelja i čitatelja.

Naime, za čitatelje i gledatelje N1 otvorili smo rubriku Pitajte stručnjake na N1, posebnu priliku da našim gostima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima, postave pitanja na koja traže jasne i točne odgovore.

“Dogodio nam se proboj virusa u Dom za umirovljenike u Splitu. Već nekoliko dana bilo je febrilnih bolesti među štićenicima na jednom katu. Epidemiolozi du dali na testiranje i svih 10 briseva je pozitivno. Osim njih još nekoliko štićenika ima blage simptome. Nakon kratkog razmatranja situacije smo zaključili da bi u ovom momentu najbolja i najpovoljnija varijanta bila da ih se evakuira iz Doma u bolnicu”, rekao je Capak.

Odlučili smo evakuirati štićenike i dezinficirati dom za ostale štićenike. Nismo znali da je nekoliko štićenika imalo temperaturu, rekao je.

“Nemam dovoljno informacija da donesem ocjenu kako se dogodila ova situacija. S obzirom da se radi o nepokretnim pacijentima, možda je netko od osoblja ili na neki drugi način je došlo do ovoga”, rekao je ravnatelj HZJZ-a.

PITANJA GLEDATELJA

Nakon otvaranja tržnica, nastavi li se smanjivati broj zaraženih, koja je sljedeća mjera koja bi mogla biti ublažena? Ministar Božinović kaže da se takve odluke donose po preporukama epidemiologa. Koja bi, primjerice, bila preporuka, nastavimo li i dalje padati?

Mi smo dopustili otvaranje tržnica, ali pod posebnim uvjetima. Te tržnice neće izgledati kao što su izgledale prije jer smo tražili da se striktno provodi mjera socijalnog distanciranja i blokade prijenosa virusa između kupaca i prodavača i između kupaca međusobno. Prodavači znaju kakav im je raspored, oni će biti udaljeni na dovoljnoj udaljenosti da međusobno ne mogu prenijeti bolest. Dakle, to će biti malo drukčije tržnice nego one na koje smo naviknuli. Vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Bit će ograničen ulaz. Ukoliko oko toga bude problema, naravno mi uvijek možemo vratiti nazad mjeru zatvaranja tržnica, što nikako ne bismo htjeli jer mislimo da moramo pomoći našim proizvođačima, OPG-ovima, ribarima, proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda da plasiraju svoje proizvode. Nikada kao u ovoj sadašnjoj krizi nismo svjesni potrebe samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda na našem tržištu. Mislimo da je to važno i ukoliko postoji mogućnost da se propišu takve epidemološke mjere koje smanjuju rizik prijenosa bolesti na minimum, mi ćemo postepeno popuštati i druge mjere, a o tome koje su to mjere, o tome ne bih sada govorio.

Ne bih govorio koje bi sljedeće mjere mogle biti popuštene. Moguće oko plasiranja proizvodnje na tržište”

Američki Institut za metriku i procjene u zdravstvu objavio je da se vrhunac epidemije u Hrvatskoj očekuje od 18. do 25. travnja. Vaš komentar takvih prognoza?

Ja sam više puta govorio o tome da je bilo kakva prognoza nezahvalna jer se prognozirati može na temelju različitih modela i ulaznih podataka koji su potrebni za modeliranje i modifikacija svakog tog od ulaznih podataka mijenja model. Dakle, oni su na temelju nekog modela napravili vrhunac epidemije za sve zemlje. To ne znači da će to kod nas funkcionirati jer mi balansiramo, pojačavamo i smanjujemo mjere sukladno epidemiološkoj situaciji. Mi smo rekli, dakle više puta je komunicirano da je ovih sljedećih nekoliko dana i tjedana ključno za epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i trudimo se održati disciplinu i razumijevanje i podršku građana na razini koja nam je potrebna da epidemiološka situacija ostane ovakva kakva jest.

Je li konačno rješenje kolektivni imunitet? Može li nas kolektivni imunitet ‘spasiti’ novih mjera krajem jeseni, ako se virus vrati? Koliko je posto populacije uopće potrebno ‘kolektivni imunitet’?

Svi oni koji su u početku epidemije govorili da je rješenje kolektivni imunitet odnosno da 70-75 posto ljudi preboli ovu bolest i stekne imunitet i da će se onda onaj manji dio koji ne prebole tu bolest bili zaštićen kolektivnim imunitetom su tu teoriju napustili. Jer kao što vidite, bolest je nepredvidiva i smrtonosna. Onu smrtnost koju smo imali u Kini je gotovo dvostruka u Italiji i u brojnim drugim europskim zemljama koje imaju puno bolje zdravstvene sustave nego što to ima Kina. Znate da je Donald Trump na početku također imao taj neoliberalni stav da se tu ništa ne može dogoditi, da je to bolest blaža od gripe itd. i vidite kakvu ima sada situaciju. Sad je drastično promijenio retoriku i drastično je promijenio mjere koje provodi. Ta neoliberalna teorija o kolektivnom imunitetu je napuštena. Dakle, mi moramo provoditi mjere da smanjimo broj oboljelih i da prilagodimo zdravstveni sustav liječenju ovih najtežih slučajeva jer liječenje tih najtežih slučajeva, vidjeli ste slučaj u Italiji kad oni više nisu imali mjesta u bolnicama i nisu primali ove najteže slučajeve što je rezultiralo vrlo visokom smrtnošću. Mi smatramo da smo se dobro pripremili i da imamo dovoljno rezervi u zdravstvenom sustavu da sve teške bolesnike zbrinemo na adekvatan način i to nam je glavni cilj. Dakle, da usporimo bolest, da smanjimo broj oboljelih i da stvorimo preudvjete da primimo sve teške bolesnike u bolnički sustav i da ih liječimo najbolje što je to moguće.

Je li se pojavilo neko drugo konačno rješenje, ako smo odustali od ovoga? Dakako tu je cjepivo i lijek.

U pravu ste, kolektivni imunitet je onaj konačni. Dakle, na kraju će ipak većina preboljeti ovu bolest i tad će se stvoriti taj kolektivni imunitet, ali ukoliko se u međuvremenu ne pronađe cjepivo, pa se cjepivom stvori taj imunitet u populaciji što nije izgledno da će biti unutar godinu dana. Što znači da ako se bolest vrati najesen, ako uzme to sezonstvo što ima gripa i drugi koronavirusi što naravno nitko ne zna jer nitko ne zna kako će se virus ponašati to će biti onda to konačno rješenje stvaranje kolektivnog imuniteta bilo prirodnim putem prirodnim obolijevanjem od bolesti ili putem cjepiva.

Kako nakon SARS-a i MERS-a nije pronađeno koronarno cjepivo?

Što se tiče SARS-a bio je puno jednostavnija bolest od ove jer je netko mogao biti zarazan tek od momenta kad su mu se pojavili simptomi. Kad je netko bolio trebalo ga je izolirati. Kod ove bolesti je drugačije, imate asimptomatske bolesnike, dug period inkubacije. Što se tiče MERS-a ostao je ograničen na Bliski istok. Ima nekih naznaka da će se proizvesti cjepivo iako to sve skupa dugo traje.

Ukoliko pandemija potraje još par mjeseci, a dođe do naglog zatopljenja, aktivirat će se i komarci. Postoji li mogućnost da oni budu prenositelji zaraze?

Zaključak WHO je da se COVID ne širi komarcima.

Zašto dolazi do smrti osoba koje su zdrave? Imali smo slučajeve zaraze mladih i zdravih sportaša. 

U literaturi ima opisano više slučajeva iznenadne smrti mladih ljudi koji su oboljeli od COVIDA-19, te smrti se proučavaju obdukcijski patološki. Tu ima više elemenata koji mogu na to utjecati, ali iznenadno zatajenje organa zbog oštećenja krvnih žila i disemnirane intravaskularne koagulacije je navjerojatniji scenarij o kojem sam čitao u izvješćima patologa iz svijeta koji su obducirali oboljele od COVIDA.

U čemu je, prema vašem mišljenju, pogriješila Srbija? Imaju strože mjere od nas, a epidemiološka situacija im je znatno lošija?

Ne poznam dobro situaciju, samo iz medija. Oni su uveli strože mjere, ali su krenuli oštro vojnim mjerama koje kod građana mogu izazvati revolt. Kod nas ja to ne bih nikada preporučio.

Jesu li pozitivni i dalje samo kontakti kontakata ili?

“U nekim slučajevima ne znamo kako je došlo do zaražavanja, no treba pričekati nekoliko dana da se mreža može zatvoriti. Puno ljudi se sjeti nakon nekoliko dana da su bili u pošti ili banci i da su sreli toga i toga. Ima nekoliko slučajeva gdje ne znamo na koji način se čovjek zarazio, no rekao bih da je to rijetko.

Koliko je pacijenata skinuto s respiratora dosad u Hrvatskoj i je li na respiratoru netko od oboljelih medicinskih djelatnika?

Nemamo zdravstvenih djelatnika na respiratorima. Nekoliko je pacijenata skinuto s respiratora

Kolika je smrtnost u Hrvatskoj?

Naša smrtnost je nešto malo iznad 1 posto, to je izuzetno nisko. Od nas je u susjedstvu bolja samo Mađarska.

Povratak epidemije najesen?

Kapljični način širenja se preko ljeta smanjuje, kontaktni ostaje. Nadamo se da će se tijekom ljeta značajno smanjiti ili prestati širenje. A možda i nestane, kao SARS. Treba proći dovoljno vremena da se stekne kolektivni imunitet. Moguć je i scenarij da uzme sezonstvo, kao gripa. Može i mutirati, kao gripa, postoje različiti scenariji, nitko ne zna kako će završiti.

Dosadašnje odgovore stručnjaka možete pronaći na OVOM LINKU.

Tijek događaja s koronavirusom u Hrvatskoj pratimo OVDJE.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.