Epidemiolog objasnio kako bi mogao izgledati javni prijevoz nakon koronavirusa

Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, epidemiolog i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije gostovao je u Novom danu gdje je odgovarao na pitanja gledatelja i slušatelja o koronavirusu.

Za čitatelje i gledatelje N1 otvorili smo rubriku Pitajte stručnjake na N1, posebnu priliku da našim gostima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima, postave pitanja na koja traže jasne i točne odgovore.

Koliko je velika opasnost od širenja zaraze u javnom prijevozu? Kako će epidemiolozi odrediti da se odvija putovanje tramvajima, autobusima?

Moramo gledati na to da se autobusi i javni prijevoz ne popune do kraja, da se to radi na način da se poštuju mjere distance. Tu je jako važna i disciplina ljudi koji će koristiti javni prijevoz te da neki koji možda ne trebaju javni prijevoz koriste manje. Recimo da se zamoli da se kroz jutro javni prijevoz oslobodi za one kojima je potreban, koji idu na posao, primjerice.

Kada će biti dozvoljen rad salonima za šišanje kućnih ljubimaca?

Kućni ljubimci su članovi našeg domaćinstva. Oni će po sličnim kriterijima koje sam opisao moći koristiti te salone koji se isto moraju otvoriti kada se budu otvarali frizerski saloni i slična mjesta.

Što će biti s kafićima koji nemaju terasu? Hoće li oni moći primati goste kao prije?

To su sva pitanja koja razmatramo te ćemo dati naše preporuke. Vjerujem da će se o tome više znati uskoro, ne bih spekulirao, ali vjerujem da će se ići s postepenim ulazom i rješavanjem tog problema.

Građani su se pokazali odgovornima, poslušali su upute epidemiologa i ostali su doma. Oni koji nisu, uhvaćeni su i kažnjeni. S druge strane, sustav je zakazao i virus je ušao u staračke domove te svakodnevno ubija najslabije među nama. Hoće li tko snositi odgovornost zbog toga?

Ne bih se složio, u našoj županiji nije bilo takvih upada, na sreću. I nadam se da neće biti. Radi se o odgovornosti svih nas. Upravo je to ono čime se svi mi epidemiolozi sada bavimo, da one najranjivije zaštitimo od upada virusa. I kada govorimo o mjerama popuštanja, proaktivno radimo na sprječavanju ulaska upravo u takva mjesta. Što se tiče slobode pojedinca, to je naravno vrlo neugodno za pojedinca. Ali taj dio slobode koje se pojedinac mora odreći je nesrazmjerno mali onome što zajednica dobiva.

Čime su izliječeni oporavljeni od korone? Koje su lijekove dobivali?

To je pitanje za kliničare. Uključujemo se u razna ispitivanja. Prave odgovore će dati sva skupljena iskustva koja će se proučavati.

Znanstvenici tvrde da Covid ‘napada’ i mozak, da oboljeli ima teške neurološke smetnje. Što se točno događa u tom slučaju? Koje su najčešće tegobe koje imaju teški bolesnici u našim bolnicama?

Kao i sve ostalo, i to je pitanje za kliničare. Ono što smo tijekom liječenja ljudi uočili, uočili smo neke promjene u tom smislu, da je virus neurotropan. On prije svega napada imunuološki sustav, koji onda odgovara u određenim modalitetima. Najveći problemi su u plućima, krvotoku i organi u konačnici u tim nekim teškim situacijama popuštaju. To je pitanje koje će se otvoriti, ali ima i neurološki problema koje virus izaziva.

Tijek događaja pratimo OVDJE.

Dosadašnje odgovore stručnjaka možete pronaći na OVOM LINKU.