Znanstvenici su za Večernji list komentirali plan pošuštanja mjera koji je jučer predstavljen na sjednici Vlade.
– Mislim da su mjere popuštanja koje je Vlada predložila dobre i utemeljen su na epidemiološkim i kliničkim podacima. Hrvatska u globalu nije prenapučena zemlja i nema ogromnih i prenatrpanih gradova kao što su London ili New York gdje je širenje zaraze nemoguće kontrolirati bez strogih restrikcijskih mjera kretanja. Do sada se pokazalo da je širenje zaraze u Hrvatskoj uspješno kontrolirano i, ako se građani budu pridržavali svih novih mjera, mislim da se možemo vratiti normalnijem životu, ali s visokom disciplinom distanciranja na radnim i javnim mjestima i samokontrolom (npr. ako imalo sumnjate da ste prehlađeni, imate temperaturu ili sl., morate ostati doma i izolirati se). Prema kliničkim podacima, za sada znamo da je COVID-19 izrazito opasan za ugrožene skupine (stariju populaciju i onu koja ima neke kronične bolesti). Zbog toga bi ugrožene skupine i dalje trebale biti u izolaciji i njima bi se trebalo izaći ususret, pogotovo što se tiče posla. Oni bi obavezno morali raditi od kuće. Ako se radi o starijim ljudima, oni ne bi trebali ići na mjesta velikih okupljanja ili npr. čuvati unuke. Takva bi naredba trebala doći od Stožera/Vlade – kaže za Večernji list prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, profesor molekularne medicine na Oxfordu, dodajući da će najopasnije biti kontrolirati javni prijevoz.
– Tu bi trebala biti naredba da samo ljudi sa zaštitnim maskama mogu koristiti javni prijevoz, isto tako ako se ide kod frizera, doktora i slično. Uz sve to, uslužne djelatnosti (npr. dućani) trebale bi se strogo pridržavati osnovnih epidemioloških mjera tako da osiguraju radnicima zaštitne maske i da strogo kontroliraju održavanje udaljenosti između ljudi od dva metra. Naravno, liječnici ili frizeri, to neće biti u mogućnosti, ali bi oni morali obavezno raditi isključivo pod zaštitnom odjećom (maske, zaštitne naočale, rukavice) i isto tako opskrbiti svoje klijente maskama – kaže Ramadan, komentirajući da je Vlada dopustila i vjerska okupljanja, ali nažalost nije definirala kako se pridržavati epidemioloških mjera na vjerskim okupljanjima.
– Znamo da se na jednom vjerskom događaju može okupiti i do nekoliko stotina ljudi. To bi se trebalo striktno regulirati, i ako ljudi moraju ići u Crkvu ili sprovode, onda im se treba dopustiti dolazak, ali opet s maskama i obaveznim odstojanjem. Isto tako vjerski objekti bi morali ograničiti koliko ljudi mogu primiti da se ne prekrši mjera distance od dva metra. Profesor Ramadan ističe da “moramo svi naučiti živjeti s ovim virusom daljnje 2-3 godine dok se ne stvori imunitet”.
– Nema nikakve dvojbe jesmo li bili učinkoviti u borbi protiv COVID-19 do sada, mišljenje je i prof. dr. sc. Gordana Lauca, našeg istaknutog molekularnog biologa.
– Osobno mislim da su mjere koje su predložene dobre i da bi mogle pomoći oporavku gospodarskih aktivnosti, bez prevelikog rizika za bitno ubrzanje epidemije. Ono što nam dodatno ide u prilog je dolazak proljeća jer podaci iz svijeta dosta jasno pokazuju da se virus znatno sporije širi u toplijim područjima, što znači da bi učinak toplog vremena mogao kompenzirati neke od ukinutih mjera i da neće doći do znatnog širenja epidemije. No jako je važno uspostaviti sustav nadzora širenja epidemije, kako nam se ne bi dogodio višetjedni eksponencijalni rast koji bi rezultirao raspadom sustava kakav smo vidjeli na sjeveru Italije. Isto tako, ne smijemo se previše opustiti jer u Hrvatskoj zapravo još nismo imali ni prvi val širenja epidemije (procjene su da je kod nas zaraženo najviše između 0,5% i 1% populacije), tako da nas najesen sigurno čeka novi krug epidemije – upozorava dr. Lauc za Večernji list.
