Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, podnoseći u utorak saborskom Odboru za pravosuđe izvješće o stanju sudbene vlasti za 2014., poručio je kako je svjestan stanja u kojem se hrvatsko društvo nalazi, ali i upozorio da sudovima nedostaje novac za provođenje zacrtanih programa i reformi.
“Znam da ne možemo izvoljevati previše, ali mislim da u ukupnom budžetu postoje određene pozicije sa kojih se može nešto uštedjeti i prebaciti dio sredstava. Sredstva namijenjena specijalizaciji sudaca i njihovoj edukaciji vrlo su mala i simbolična”, rekao je Hrvatin. Bez stalne edukacije, kaže, ne može se naprijed.
Upozorio je i na nedovoljnu materijalnu opremeljenost sudaca. “Ne tražim da sudac ima računalo ili sudnicu određene kvadrature zbog sebe, nego zbog stranaka”, rekao je.
Za primjer je naveo županijski sud u Velikoj Gorici. “Ako tamo ne možemo urediti županijski sud već 10-tak godina, to nešto govori. To nije nešto što se ne može napraviti bez obzira na recesiju”, ustvrdio je Hrvatin.
Najvažnija reformska mjera 2014. bila je, kaže, donošenje Zakona o područjima i sjedištima sudova, što je dovelo do pretpostavki da se krene u realizaciju tog projekta.
PROČITAJTE JOŠ
Prošlu godinu obilježio je trend smanjenja broja predmeta u odnosu na 2013. godinu, čime možemo biti zadovoljni, pohvalio se Hrvatin.
Na kraju prošle godine na sudovima je ostalo 574.783 neriješenih predmeta, 119.068 predmet manje nego 2013., a kad se pribroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, koje uglavnom rješavaju ovlašteni referenti, taj broj iznosi 616.986 predmeta.
“Nikad nismo imali manji broj neriješenih predmeta na kraju godine”, ustvrdio je predsjednik Vrhovnog suda.
U izvješću se navodi da je na kraju 2005. pred svim općinskim sudovima bilo ukupno 14.198 neriješenih starih predmeta, taj se broj kontinuirano smanjivao, te je na kraju 2014. iznosio 2.443.
Savjetnici za suce
Peđa Grbin (SDP) prigovorio je izvješću kako je trebalo biti “pojačano” konkretnim prijedlozima zakonodavnih rješenja.
Njegova stranačka kolegica Ingrid Antićević Marinović uvjerena je da bez reforme uprave nema ni reforme pravosuđa. “Sucima smo nametnuli odluke o broju predmeta koje moraju riješiti, pa se onda moglo isto nametnuti i službenicima i namještenicima”, kazala je.
Založila se da suci imaju savjetnike jer “njihov intelekt ne treba trošiti na traženje spisa i izračun parničnih troškova”.
Vanjski član Odbora Mihajlo Dika mišljenja je kako zbog kvalitete pojedinih zakona treba provesti njihovu recenziju. “U Holywoodu postoje posebni ‘zlobni’ čitači scenarija kako bi oni postali kvalitetniji, a tako nešto trebalo bi uvesti i u sudstvo”, poručio je.
