Gost Novog dana bio je konzultant za korporativne financije Andrej Grubišić koji je komentirao Vladine mjere za izlazak iz krize, koje poteze nadalje očekuje te kada bismo mogli izaći iz gospodarske krize.
“Ova kriza koja se događa nije posljedica pada potražnje za određenim proizvodima kao rezultat tržišnih poremećaja, mi imamo eksterni šok koji nema puno veze s djelovanjem tržišta no na njega utječe jer je silom zakona, odnosno dekretom Vlada više -manje zatvoreno. No, zaključak koji proizlazi jest da nas više zanima da se postojeći biznisi čim prije vrate, a možda zvuči grubo, da one koji moraju propasti, propadnu što prije”.
VEZANE VIJESTI
Grubišić smatra da su mjere Vlade pomogle određenom djelu poduzetnika, no problematično je što su diskriminatorne, nisu sveobuhvatne i razvidno je da neće biti dostatne.
“Nadam se da će Vlada u prilikom predstavljanja nacionalnog programa reformi s novim setom mjera ići u smjeru manje diskriminacije, a stoji iza prijedloga da bi u novom rasterećenju trebalo biti i porezno rasterećenje od barem mjesec dana “tax breaka. Veliki sam zagovornik reducirane države i ograničene vlasti, no svjestan sam činjenice da 200 ili 500 milijuna kuna reduciranja troškova sigurno neće biti ključno za brzi oporavak gospodarstva”, rekao je Grubišić.
Što se “umjetnog” sukoba privatnog i javnog sektora tiče, Grubišić smatra da su to isfrizirane konstrukcije jer u ekonomiji postoji samo gospodarstvo koje kreira dodanu vrijednost koja se distribuira preko tržišnih mehanizama ili zakonima kada netko vjeruje da tržišni mehanizmi nisu dovoljno dobri.
#related-news_0
“Ako imamo BDP od 400 milijardi kuna, a 180 potroši država, znači da je država konzumirala 180 milijardi, a moramo shvatiti i biti fer da država sama po sebi ne kreira dodanu vrijednost”.
Na pitanje koliko će nam trebati da se oporavimo od krize, Grubišić na početku ističe da je dobro što se, za razliku od prošle gospodarske krize, nije išlo na povećanje porezne presije.
“Mislim da nije došlo do tektonskih tržišnih poremećaja u smislu gubitka prave potražnje za proizvodima i uslugama koji su se konzumirali prije krize, ako dođe do agresivnije liberalizacije ekonomske aktivnosti, što je ključan preduvjet, najprije ćemo izaći iz krize i ako nam se što prije pusti da počnemo normalno raditi uz poštivanje svih mjera”.
#related-news_0
Objavu popisa poduzetnika koji su primili pomoć od države Grubišić smatra dobrim potezom te kaže kako smatra da bi čitav državni proračun trebao biti transparentan.
Što se straha od naglog rasta nezaposlenosti tiče, kaže kako je Hrvatska zemlja u kojoj je generalno mjerenje stope nezaposlenosti varljiv statistički podatak te da bi bolje bilo mjeriti stopu zaposlenosti.
“Kada pogledate podatak o stopi radno aktivnog stanovništva imate zaključak da je Hrvatska i prije krize stajala lošije od zemalja s kojima se uspoređivala, nadam se da će se dogoditi da će većina biznisa uspjeti kroz privremeno reduciranje troškova uspjetii zadržati ljude i oporaviti plaće čim se za to steknu uvjeti”.
Za kraj je komentirao i odluku o neradnoj nedjelji pri čemu smatra da vjeruje epidemiolozima koji to procjenjuju kao način da se na jedan dan reduciraju okupljanja, no nije za zakonsku zabranu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
