Komora: 43 posto medicinskih sestara u socijalnoj skrbi nema zaštitnu odjeću

Ilustracija

Nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, ogroman manjak sestrinskog kadra, preveliki broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru, ručno vođenje sestrinske dokumentacije su vrlo ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ustanovama socijalne skrbi diljem Hrvatske. One su svoje nezadovoljstvo teškom situacijom u epidemiji koronavirusa iskazale u anketnom istraživanju koje je u travnju provela Hrvatska komora medicinskih sestara.

U istraživanju je sudjelovalo skoro 400 medicinskih sestara i tehničara (395 ispitanika). U sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi više od 1.800 medicinskih sestara u domovima za starije, za djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima. Cilj istraživanja je bio dobiti osnovni pregled situacije vezano uz epidemiju koronavirusa u ustanovama socijalne skrbi te uvidjeti koji su problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ovim ustanovama.

Nedostatak zaštitne opreme

Osobna zaštitna oprema i dalje nije osigurana u svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj, jer čak 20 posto medicinskih sestara na radnom mjestu nema kiruršku masku, dok čak 43 % nema zaštitnu odjeću. Više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije Covida 19 u Hrvatskoj četiri posto ovih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema niti zaštitne rukavice. Sve ustanove se nisu snabdjele s dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema. Jedna od medicinskih sestara situaciju sa zaštitnom opremom u svojoj ustanovi ovako je opisala: „Istu kiruršku masku nosimo po tjedan dana”.

1 sestra na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem

„Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da premda više od dvije trećine ( 67 %) medicinskih sestara radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga (53 %) je u anketi rekla da su neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima tj. da dolazi do miješanja timova, što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom. Manjak medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi, nažalost, je stara vijest i ogroman problem. Primjerice , jedna od anketiranih sestara upozorila je da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, dok za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju također brine samo jedna medicinska sestra i tek 3 ili 4 njegovateljice”, naglasio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.

Poslodavci medicinskim sestrama oduzimaju dane od godišnjeg odmora

Usprkos važnosti uloge medicinskih sestara u epidemiji u kojoj se Hrvatska nalazi, ravnatelji domova su sestrama, koje su zbog reorganizacije rada u timovima završile mjesec s nedovoljnim fondom sati ili su bile u samoizolaciji, za to razdoblje oduzimali dane od godišnjeg odmora. Potvrdilo je to 24 % onih medicinskih sestara koje su završile u samoizolaciji, kao i 37 % onih sestara koje su imale manji fond sati.

Komora medicinskih sestara hitno će zatražiti od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je nadležno nad ovim ustanovama, ispravljanje ovakvog zakidanja njezinih članica kod obračuna plaća. „Zakidanje kod obračuna plaća naših članica koje pružaju zdravstvenu skrb izuzetno rizičnim i osjetljivim skupinama korisnika je neprihvatljivo. Komora će zatražiti ministricu Bedeković da izda hitnu uputu koja će riješiti ovaj problem na isti način na koji je on riješen u sustavu zdravstva, uputom ministra zdravstva. Nadležno ministarstvo bi se moralo ozbiljno zabrinuti za red u svojem resoru kad se uzme u obzir voluntarizam ravnatelja koji proizlazi iz činjenice da dvije od tri medicinske sestre kojima su oduzeti dani godišnjeg odmora, nisu dobile za to nikakvo rješenje“, naglašava Mario Gazić.

Domovi bez računala, sestrinske liste se vode ručno

Istraživanje je jasno ukazalo na još jedan problem u radu medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi, a to je vođenje sestrinske dokumentacije tj. sestrinskih listi. Čak 18% ispitanica kazalo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinske liste premda Zakon o sestrinstvu (čl. 16.) jasno propisuje da je vođenje sestrinske dokumentacije u kojoj se evidentiraju svi provedeni postupci zdravstvene njege tijekom 24 sata dužnost svake medicinske sestre. U sestrinske liste one moraju dnevno upisivati svoje postupke kao i osnovne zdravstvene parametre pacijenta. Deprimantna je činjenica da tamo gdje se vode liste, svaka druga sestra (53 %) liste vodi ručno u papirnatom obliku, jer u 2020. godini očito mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program za vođenje lista.

Komora će pripremiti i ministru zdravstva izv.prof. Viliju Berošu uputiti Prijedlog dopuna i izmjena Pravilnika o sestrinskoj dokumentaciji, koji utvrđuje sadržaj i obrasce sestrinske dokumentacije,a koji se sada nažalost odnosi samo na zaposlene u bolničkim zdravstvenim ustanovama. Ovaj prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika odnosit će se i na medicinske sestre zaposlene u sustavu socijalne skrbi te će sadržavati prijedlog obrasca sestrinske dokumentacije prilagođen institucijama socijalne skrbi.

U anketi su sudjelovale medicinske sestre iz svih hrvatskih županija, a više od 60 % njih radi u domovima za starije osobe, priopćila je Komora.