Prihvati li premijer ostavku ministra obrane Damira Krstičevića on će biti 15. ministar koji bi mogao napustiti Vladu Andreja Plenkovića u nešto više od 43 mjeseca njegova mandata.
Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević u četvrtak je podnio ostavku nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra. Novinarima je kazao da o ostavci nije obavijestio premijera Andreja Plenkovića.
“Naša zadaća je da budemo s obiteljima i obiteljima ćemo pružiti svu potrebnu pomoć i podršku, sve ono što znamo i možemo. Želim kako ministar obrane izraziti i sućut svim pripadnicima HRZ-a i HV-a. Ovo je ogroman gubitak i za Hrvatsku vojsku. S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra obrane”, rekao je Krstičević na konferenciji za medije u vojnoj bazi u Zemuniku.
Prihvati li premijer Plenković Krstičevićevu ostavku on će postati 15. ministar koji je napustio Vladu.
Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.
Prvi su iz Vlade “potjerani” ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.
Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici – “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara”, nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.
Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri – unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.
Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.
HNS u Banske dvore dovodi dva ministra – na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.
S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.
Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.
Zbog afere “hotmail” odnosno događanja vezanih uz donošenje “lex Agrokora” iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.
Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. “skupini Borg”.
Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.
Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.
Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih “dubioza” više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.
Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. “Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine”, rekao je tada.
U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.
U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.
Ostavka ministra zdravstva Milana Kujundžića uslijedila je krajem siječnja 2020. godine nakon afere u kojoj se našao zbog krivo ispunjene imovinske kartice i incidenta u kojem su četvorica muškaraca napala novinarku Slobodne Dalmacije.
Kujundžićevo mjesto preuzeo je sadašnji ministar zdravstva Vili Beroš, i to u trenutku jačanja krize koja je uslijedila pojavom koronavirusa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
